From anon, 2 Years ago, written in Plain Text.
Embed
  1. Erotske masaze varazdin
  2. ____________________________________________________________________________________________________
  3. ❤️  Link №1: https://bit.ly/2BKwXdC
  4. ____________________________________________________________________________________________________
  5. ❤️  Link №2: http://travexincal.fastdownloadcloud.ru/dt?s=YToyOntzOjc6InJlZmVyZXIiO3M6MjQ6Imh0dHA6Ly9zdGlra2VkLmNvbV8yX2R0LyI7czozOiJrZXkiO3M6MjM6IkVyb3Rza2UgbWFzYXplIHZhcmF6ZGluIjt9
  6. ____________________________________________________________________________________________________
  7.  
  8.  
  9.  
  10.  
  11.  
  12.  
  13.  
  14.  
  15.  
  16.  
  17.  
  18.  
  19.  
  20.  
  21.  
  22.  
  23.  
  24.  
  25.  
  26.  
  27.  
  28.  
  29.  
  30.  
  31.  
  32.  
  33.  
  34.  
  35.  
  36.  
  37.  
  38.  
  39.  
  40.  
  41.  
  42.  
  43.  
  44.  
  45.  
  46.  
  47.  
  48.  
  49.  
  50.  
  51.  
  52.  
  53.  
  54.  
  55.  
  56.  
  57.  
  58.  
  59.  
  60.  
  61.  
  62.  
  63.  
  64.  
  65.  
  66.  
  67.  
  68.  
  69.  
  70.  
  71.  
  72.  
  73.  
  74.  
  75.  
  76.  
  77.  
  78.  
  79. Obradu fotografija ne bi trebalo sustavno smatrati obradom posebnih kategorija osobnih podataka jer su one biti obuhvaćene samo definicijom biometrijskih podataka pri obradi posebnim tehničkim sredstvima kojima se omogućuje jedinstvena identifikacija ili autentifikacija pojedinca. Definicije Za potrebe ove Uredbe: 1. Radi uzimanja u obzir važnosti prava na slobodu izražavanja u svakom demokratskom društvu potrebno je široko tumačiti pojmove u vezi s tom slobodom, kao što je novinarstvo. Ti bi sudovi trebali imati punu nadležnost koja bi trebala obuhvaćati nadležnost za ispitivanje svih činjeničnih i pravnih pitanja bitnih za konkretni spor.
  80.  
  81. Jos sam djevica i zbog toga preferiramo samo anal. Načelom transparentnosti traži se da svaka informacija i komunikacija u vezi s obradom tih osobnih podataka bude lako dostupna i razumljiva te da se upotrebljava jasan i jednostavan jezik. Informacije koje treba pružiti ispitanicima u skladu s člancima 13. Radi se, naime, o vašem podređenom položaju i zanimljivoj igri ispunjavanja zahtjeva gospodarice.
  82.  
  83. Slične ponude - Taj bi se mehanizam posebno trebao primjenjivati ako nadzorno tijelo namjerava donijeti mjeru kojom se poduzimaju pravni učinci u pogledu postupaka obrade koji bitno utječu na veliki broj ispitanika u više država članica. Nadzorno tijelo iz stavka 1.
  84.  
  85. Osobni podaci koji se prikupljaju, obrađuju i koriste od strane PUTOLOVCA d. Svaki pristanak se može povući u bilo kojem trenutku slanjem obavijesti o povlačenju davanja suglasnosti na slijedeću e mail adresu info popustplus. U tom slučaju povlaćenje suglasnosti vrijedi od trenutka slanja zahtjeva te ne utječe na zakonitost obrade podataka koja je prethodila slanju obavijesti. Uredbu o prikupljanju , obradi i objavi osobnih podataka te pravima korisnika dostavljamo u nastavku. Ugovora o funkcioniranju Europske unije UFEU utvrđuje se da svatko ima pravo na zaštitu svojih osobnih podataka. Ovom Uredbom želi se doprinijeti uspostavi područja slobode, sigurnosti i pravde te gospodarske unije, gospodarskom i socijalnom napretku, jačanju i približavanju gospodarstava na unutarnjem tržištu te dobrobiti pojedinaca. Pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo; mora ga se razmatrati u vezi s njegovom funkcijom u društvu te ga treba ujednačiti s drugim temeljnim pravima u skladu s načelom proporcionalnosti. Ovom se Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u Ugovorima, osobito poštovanje privatnog i obiteljskog života, doma i komuniciranja, zaštita osobnih podataka, sloboda mišljenja, savjesti i vjeroispovijedi, sloboda izražavanja i informiranja, sloboda poduzetništva, pravo na učinkoviti pravni lijek i pošteno suđenje te pravo na kulturnu, vjersku i jezičnu raznolikost. Povećala se razmjena osobnih podataka između javnih i privatnih sudionika, uključujući pojedince, udruženja i poduzetnike širom Unije. U skladu s pravom Unije nacionalna tijela država članica pozivaju se na suradnju i razmjenu osobnih podataka kako bi mogla izvršavati svoje dužnosti ili izvršavati zadaće u ime tijela u drugoj državi članici. Opseg prikupljanja i razmjene osobnih podataka značajno se povećava. Tehnologijom se privatnim društvima i tijelima javne vlasti omogućuje uporaba osobnih podataka u dosada nedosegnutom opsegu radi ostvarenja njihovih djelatnosti. Pojedinci svoje osobne informacije sve više čine dostupnima javno i globalno. Tehnologija je preobrazila i gospodarstvo i društveni život te bi trebala dalje olakšavati slobodan protok osobnih podataka u Uniji i prijenos trećim zemljama i međunarodnim organizacijama, osiguravajući pri tome visoku razinu zaštite osobnih podataka. Pojedinci bi trebali imati nadzor nad vlastitim osobnim podacima. Pravnu i praktičnu sigurnost pojedinaca, gospodarskih subjekata i tijela javne vlasti trebalo bi poboljšati. Razlike u razini zaštite prava i sloboda pojedinaca, a posebno prava na zaštitu osobnih podataka, koje pružaju države članice u vezi s obradom osobnih podataka mogu spriječiti slobodni protok osobnih podataka u Uniji. Te razlike stoga mogu predstavljati prepreku obavljanju gospodarskih djelatnosti na razini Unije, narušiti tržišno natjecanje te spriječiti nadležna tijela u ispunjenju njihovih odgovornosti na temelju prava Unije. U čitavoj Uniji trebalo bi osigurati postojanu i homogenu primjenu pravila za zaštitu temeljnih prava i sloboda pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka. U pogledu obrade osobnih podataka za usklađivanje s pravnom obvezom, za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri obavljanju službene ovlasti dodijeljene voditelju obrade državama članicama trebalo bi dopustiti da zadrže ili uvedu nacionalne odredbe kako bi se dodatno odredila primjena pravila iz ove Uredbe. U tom smislu ovom se Uredbom ne isključuje pravo države članice kojim se utvrđuju okolnosti posebnih situacija obrade, što uključuje preciznije određivanje uvjeta pod kojima je obrada osobnih podataka zakonita. UFEU-a Europskom parlamentu i Vijeću nalaže se utvrđivanje pravila o zaštiti pojedinaca s obzirom na obradu osobnih podataka i pravila u vezi sa slobodnim kretanjem takvih podataka. Za ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta ne ograničava se niti zabranjuje slobodno kretanje osobnih podataka u Uniji zbog razloga povezanih sa zaštitom pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka. Ova Uredba sadržava odstupanja za organizacije u kojima je zaposleno manje od 250 osoba s obzirom na vođenje evidencije, radi uzimanja u obzir posebnih situacija mikropoduzeća, malih i srednjih poduzeća. Osim toga, institucije i tijela Unije te države članice i njihova nadzorna tijela potiču se da u primjeni ove Uredbe uzmu u obzir posebne potrebe mikropoduzeća, malih i srednjih poduzeća. Pojam mikropoduzeća, malih i srednjih poduzeća trebao bi se temeljiti na članku 2. Ovom se Uredbom ne obuhvaća obrada osobnih podataka koji se tiču pravnih osoba, a osobito poduzetnika koji su ustanovljeni kao pravne osobe, uključujući ime i oblik pravne osobe i kontaktne podatke pravne osobe. Zaštita pojedinaca trebala bi se primjenjivati na obradu osobnih podataka automatiziranim sredstvima, kao i na ručnu obradu, ako su osobni podaci pohranjeni ili ih se namjerava pohraniti u sustav pohrane. Dokumenti ili skupovi dokumenata, kao i njihove naslovne stranice, koji nisu strukturirani prema posebnim mjerilima ne bi trebali biti obuhvaćeni područjem primjene ove Uredbe. Ova se Uredba ne primjenjuje na obradu osobnih podataka od strane država članica pri obavljanju djelatnosti povezanih sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Unije. Kako bi se osigurao čvrst i usklađen okvir za zaštitu podataka u Uniji, nakon donošenja ove Uredbe trebale bi uslijediti potrebne prilagodbe Uredbe EZ br. U osobne ili kućne aktivnosti može se ubrajati korespondencija i posjedovanje adresa ili društveno umrežavanje te internetske aktivnosti poduzete u kontekstu takvih aktivnosti. Međutim, ova se Uredba primjenjuje na voditelje obrade ili izvršitelje obrade koji pružaju sredstva za obradu osobnih podataka za takve osobne ili kućne aktivnosti. Stoga se ova Uredba ne bi trebala primjenjivati na aktivnosti obrade u te svrhe. U vezi s obradom osobnih podataka koju obavljaju ta nadležna tijela u svrhe koje su obuhvaćene područjem primjene ove Uredbe, države članice trebale bi biti u mogućnosti zadržati ili uvesti preciznije odredbe kojima se prilagođava primjena pravila ove Uredbe. Tim se odredbama mogu detaljnije utvrditi posebni zahtjevi za obradu osobnih podataka koju obavljaju ta nadležna tijela u te druge svrhe, uzimajući u obzir ustavnu, organizacijsku i administrativnu strukturu dotične države članice. Kada osobne podatke obrađuju privatna tijela i takva obrada ulazi u područje primjene ove Uredbe, ova Uredba trebala bi predvidjeti mogućnost da države članice pod posebnim uvjetima zakonom ograniče određene obveze i prava kada takvo ograničenje predstavlja nužnu i proporcionalnu mjeru u demokratskom društvu za očuvanje posebnih važnih interesa, uključujući javnu sigurnost te sprečavanje, istragu, otkrivanje ili progon kaznenih djela ili izvršavanje kaznenopravnih sankcija uključujući zaštitu od prijetnji javnoj sigurnosti i njihovo sprečavanje. To je, na primjer, relevantno u okviru borbe protiv pranja novca ili djelatnosti forenzičkih laboratorija. Nadležnost nadzornih tijela ne bi smjela obuhvaćati obradu osobnih podataka kada sudovi djeluju u sudbenom svojstvu kako bi se zaštitila neovisnost pravosuđa u obavljanju njegovih sudskih zadaća, među ostalim u donošenju odluka. Trebalo bi biti moguće povjeriti nadzor takvih radnji obrade podataka posebnim tijelima u okviru pravosudnog sustava države članice, koja bi posebno trebala osigurati sukladnost s pravilima ove Uredbe, promicati svijest djelatnika u pravosuđu s o njihovim obvezama na temelju ove Uredbe i rješavati pritužbe u vezi s takvom obradom osobnih podataka. Tom se Direktivom nastoji doprinijeti ispravnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta putem osiguravanja slobodnog kretanja usluga informacijskog društva između država članica. Poslovni nastan podrazumijeva djelotvorno i stvarno obavljanje djelatnosti putem stabilnih aranžmana. Pravni oblik takvih aranžmana, bilo kroz podružnicu ili društvo kćer s pravnom osobnošću, nije odlučujući čimbenik u tom pogledu. Kako bi se utvrdilo nudi li takav voditelj obrade ili izvršitelj obrade robu ili usluge ispitanicima koji se nalaze u Uniji, trebalo bi utvrditi je li očito da voditelj obrade ili izvršitelj obrade namjerava ponuditi usluge ispitanicima koji se nalaze u jednoj ili više država članica Unije. Iako su sama dostupnost internetskih stranica voditelja obrade, izvršitelja obrade ili posrednika u Uniji ili adrese elektroničke pošte i drugih kontaktnih podataka ili korištenje jezikom koji je općenito u uporabi u trećoj zemlji u kojoj voditelj obrade ima poslovni nastan nedovoljni za utvrđivanje takve namjere, čimbenici kao što je korištenje jezikom ili valutom koji su općenito u uporabi u jednoj ili više država članica s mogućnošću naručivanja robe i usluga na tom drugom jeziku, ili spominjanje kupaca ili korisnika koji se nalaze u Uniji, mogu jasno pokazati da voditelj obrade namjerava nuditi robu ili usluge ispitanicima u Uniji. Kako bi se odredilo može li se aktivnost obrade smatrati praćenjem ponašanja ispitanika, trebalo bi utvrditi prati li se pojedince na internetu među ostalim mogućom naknadnom upotrebom tehnika obrade osobnih podataka koje se sastoje od izrade profila pojedinca, osobito radi donošenja odluka koje se odnose na njega ili radi analize ili predviđanja njegovih osobnih sklonosti, ponašanja i stavova. Osobne podatke koji su pseudonimizirani, a koji bi se mogli pripisati nekom pojedincu uporabom dodatnih informacija trebalo bi smatrati informacijama o pojedincu čiji se identitet može utvrditi. Kako bi se odredilo može li se identitet pojedinca utvrditi, trebalo bi uzeti u obzir sva sredstva, poput primjerice selekcije, koja voditelj obrade ili bilo koja druga osoba mogu po svemu sudeći upotrijebiti u svrhu izravnog ili neizravnog utvrđivanja identiteta pojedinca. Kako bi se utvrdilo je li po svemu sudeći izgledno da se upotrebljavaju sredstva za utvrđivanje identiteta pojedinca, trebalo bi uzeti u obzir sve objektivne čimbenike, kao što su troškovi i vrijeme potrebno za utvrđivanje identiteta, uzimajući u obzir i tehnologiju dostupnu u vrijeme obrade i tehnološki razvoj. Načela zaštite podataka stoga se ne bi trebala primjenjivati na anonimne informacije, odnosno informacije koje se ne odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi ili na osobne podatke koji su učinjeni anonimnima na način da se identitet ispitanika ne može ili više ne može utvrditi. Ova se Uredba stoga ne odnosi na obradu takvih anonimnih informacija, među ostalim za statističke ili istraživačke svrhe. Države članice mogu predvidjeti pravila u vezi s obradom osobnih podataka preminulih osoba. Voditelj obrade koji obrađuje osobne podatke trebao bi navesti ovlaštene osobe u okviru istog voditelja obrade. Tako mogu ostati tragovi koji se, posebno u kombinaciji s jedinstvenim identifikatorima i drugim informacijama koje primaju poslužitelji, mogu upotrijebiti za izradu profila pojedinaca i njihovu identifikaciju. Zahtjevi za otkrivanje koje šalju tijela javne vlasti trebali bi uvijek biti u pisanom obliku, obrazloženi i povremeni i ne bi se trebali odnositi na čitav sustav pohrane ili dovesti do međupovezanosti sustavâ pohrane. Ta tijela javne vlasti trebala bi obrađivati takve osobne podatke u skladu s primjenjivim pravilima za zaštitu podataka ovisno o svrhama obrade. To bi moglo obuhvaćati označivanje polja kvačicom pri posjetu internetskim stranicama, biranje tehničkih postavaka usluga informacijskog društva ili drugu izjavu ili ponašanje koje jasno pokazuje u tom kontekstu da ispitanik prihvaća predloženu obradu svojih osobnih podataka. Šutnja, unaprijed kvačicom označeno polje ili manjak aktivnosti stoga se ne bi smjeli smatrati privolom. Privola bi trebala obuhvatiti sve aktivnosti obrade koje se obavljaju u istu svrhu ili svrhe. Kada obrada ima višestruke svrhe, privolu bi trebalo dati za sve njih. Ako se privola ispitanika treba dati nakon zahtjeva upućenog elektroničkim putem, taj zahtjev mora biti jasan, jezgrovit i ne smije nepotrebno ometati upotrebu usluge za koju se upotrebljava. Stoga bi se ispitanicima trebalo omogućiti da svoju privolu daju za određena područja znanstvenog istraživanja uz pridržavanje priznatih etičkih normi za znanstveno istraživanje. Ispitanici bi trebali imati priliku dati svoju privolu samo za određena područja istraživanja ili dijelove istraživačkih projekata u mjeri u kojoj to dopušta željena namjena. Glavni poslovni nastan voditelja obrade u Uniji trebalo bi utvrditi prema objektivnim kriterijima, a pod time bi se trebalo podrazumijevati djelotvorno i stvarno obavljanje upravljačkih aktivnosti koje utvrđuju glavne odluke u vezi sa svrhama i načinima obrade putem stabilnih aranžmana. Taj kriterij ne bi smio ovisiti o tome obavljali se obrada osobnih podataka na toj lokaciji. Prisutnost i uporaba tehničkih sredstava i tehnologija za obradu osobnih podataka ili aktivnosti obrade same po sebi ne predstavljaju glavni poslovni nastan pa prema tome nisu odlučujući kriteriji za glavni poslovni nastan. Glavni poslovni nastan izvršitelja obrade trebalo bi biti mjesto njegove središnje uprave u Uniji ili, ako nema središnju upravu u Uniji, mjesto u Uniji u kojemu se odvijaju glavne aktivnosti obrade. U slučajevima koji uključuju i voditelja obrade i izvršitelja obrade, nadležno vodeće nadzorno tijelo trebalo bi ostati nadzorno tijelo države članice u kojoj voditelj obrade ima glavni poslovni nastan, ali nadzorno tijelo izvršitelja obrade trebalo bi smatrati predmetnim nadzornim tijelom te te bi to nadzorno tijelo trebalo sudjelovati u postupku suradnje koji je predviđen ovom Uredbom. U svakom slučaju, nadzorna tijela jedne države članice ili više njih u kojima izvršitelj obrade ima jedan ili više poslovnih nastana ne bi trebalo smatrati predmetnim nadzornim tijelima ako se nacrt odluke odnosi samo na voditelja obrade. Kada obradu obavlja grupa poduzetnika, glavni nastan poduzetnika u vladajućem položaju trebalo bi smatrati glavnim nastanom grupe poduzetnika, osim ako svrhe i načine obrade ne određuje drugi poduzetnik. Takvo pravo na posebnu zaštitu trebalo bi se posebno odnositi na upotrebu osobnih podataka djece u svrhu marketinga ili stvaranja osobnih ili korisničkih profila te prikupljanje osobnih podataka o djeci prilikom upotrebe usluga koje se izravno nude djetetu. Privola nositelja roditeljske odgovornosti ne bi trebala biti nužna u kontekstu preventivnih usluga ili usluga savjetovanja koje su ponuđene izravno djetetu. Za pojedince bi trebalo biti transparentno kako se osobni podaci koji se odnose na njih prikupljaju, upotrebljavaju, daju na uvid ili na drugi način obrađuju, kao i do koje se mjere ti osobni podaci obrađuju ili će se obrađivati. Načelom transparentnosti traži se da svaka informacija i komunikacija u vezi s obradom tih osobnih podataka bude lako dostupna i razumljiva te da se upotrebljava jasan i jednostavan jezik. To se načelo osobito odnosi na informacije ispitaniku o identitetu voditelja obrade i svrhama obrade te daljnje informacije radi osiguravanja poštenosti i transparentnosti obrade s obzirom na pojedince o kojima je riječ i njihovo pravo da dobiju potvrdu i na obavijest o osobnim podacima koji se obrađuju, a koji se odnose na njih. Pojedinci bi trebali biti upoznati s rizicima, pravilima, zaštitnim mjerama i pravima u vezi s obradom osobnih podataka i načinom ostvarenja svojih prava u vezi s obradom. Osobito,određena svrha u koju se osobni podaci obrađuju trebala bi biti izrijekom navedena i opravdana te određena u vrijeme prikupljanja osobnih podataka. Osobni podaci trebali bi biti primjereni, bitni i ograničeni na ono što je nužno za svrhe u koje se podaci obrađuju. Zbog toga je osobito potrebno osigurati da je razdoblje u kojem se osobni podaci pohranjuju ograničeno na strogi minimum. Osobni podaci trebali bi se obrađivati samo ako se svrha obrade opravdano ne bi mogla postići drugim sredstvima. Radi osiguravanja da se osobni podaci ne drže duže nego što je nužno, voditelj obrade trebao bi odrediti rok za brisanje ili periodično preispitivanje. Trebalo bi poduzeti svaki razumno opravdani korak radi osiguravanja da se netočni osobni podaci isprave ili izbrišu. Osobne podatke trebalo bi obrađivati uz odgovarajuće poštovanje sigurnosti i povjerljivosti osobnih podataka, što obuhvaća i sprečavanje neovlaštenog pristupa osobnim podacima i opremi kojom se koristi pri obradi podataka ili njihove neovlaštene upotrebe. Zaštitnim mjerama, posebno u kontekstu pisane izjave o drugom pitanju, trebalo bi se osigurati da je ispitanik svjestan činjenice da daje privolu i do koje mjere se ona daje. Da bi ispitanik mogao dati privolu informiran, trebao bi barem znati identitet voditelja obrade i svrhe obrade za koju se upotrebljavaju osobni podaci. Ne može se smatrati da je privola dana dobrovoljno ako ispitanik nema istinski ili slobodan izbor ili ako nije u mogućnosti odbiti ili povući privolu bez posljedica. Smatra se da privola nije dana dobrovoljno ako se njome ne omogućuje davanje zasebne privole za različite postupke obrade podataka, unatoč tome što je primjerena pojedinačnom slučaju ili ako izvršenje ugovora, među ostalim i pružanje usluge, ovisi o privoli i ako takva privola nije nužna za takvo izvršenje. Ovom se Uredbom ne zahtijeva potreba posebnog propisa za svaku pojedinačnu obradu. Jedan propis kao osnova za više postupaka obrade, koji se temelje na pravnoj obvezi kojoj podliježe voditelj obrade ili ako je obrada potrebna za izvršenje zadaće koja se provodi zbog javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti, može biti dovoljan. Pravom Unije ili pravom države članice također bi se trebala odrediti svrha obrade. Osim toga, tim bi se propisom mogli utvrditi opći uvjeti ove Uredbe kojima se uređuje zakonitost obrade osobnih podataka, utvrditi specifikacije za utvrđivanje voditelja obrade, vrste osobnih podataka koji podliježu obradi, dotičnih ispitanika, subjekata kojima se osobni podaci mogu otkriti, ograničenja svrhe, razdoblja pohrane i drugih mjera za osiguravanje zakonite i poštene obrade. Osim toga, pravom Unije ili pravom države članice trebalo bi odrediti bi li voditelj obrade koji obavlja zadaću u javnom interesu ili prilikom izvršavanja službene ovlasti trebao biti tijelo javne vlasti ili druga fizička ili pravna osoba koja posluje sukladno javnom pravu ili privatnom pravu, kao što je strukovno udruženje, u slučaju da je to opravdano javnim interesom, među ostalim u slučaju zdravstvenih svrha, kao što su javno zdravlje i socijalna zaštita te upravljanje službama za zdravstvenu skrb. Obrada osobnih podataka na temelju životno važnih interesa druge fizičke osobe u načelu bi se smjela obavljati samo ako se obrada očito ne može temeljiti na drugoj pravnoj osnovi. Neke vrste obrade mogu poslužiti i za važne potrebe javnog interesa i životno važne interese ispitanika kao, na primjer, ako je obrada potrebna u humanitarne svrhe, među ostalim za praćenje epidemija i njihovog širenja ili u humanitarnim krizama, posebno u slučajevima prirodnih katastrofa i katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem. Takav legitiman interes mogao bi na primjer postojati u slučaju relevantnog i odgovarajućeg odnosa ispitanika i voditelja obrade u situacijama poput one kada je ispitanik klijent voditelja obrade ili u njegovoj službi. U svakom slučaju postojanje legitimnog interesa zahtijevalo bi pažljivu procjenu, među ostalim i toga može li ispitanik u vrijeme i u kontekstu prikupljanja osobnih podataka razumno očekivati obradu u dotičnu svrhu. Interesi i temeljna prava ispitanika posebno bi mogli nadvladati interes voditelja obrade ako se osobni podaci obrađuju u okolnostima u kojima ispitanici razumno ne očekuju daljnju obradu. Budući da je zakonodavac dužan zakonski odrediti pravnu osnovu za obradu osobnih podataka koju provode tijela javne vlasti, ta pravna osnova ne bi se smjela primjenjivati na obradu koju provode tijela javne vlasti pri izvršavanju svojih zadaća. Obrada osobnih podataka koja je nužna u svrhe sprečavanja prijevara također predstavlja legitiman interes dotičnog voditelja obrade podataka. Može se smatrati da postoji legitiman interes kod obrade osobnih podataka provedene za potrebe izravnog marketinga. Opća načela za prijenos osobnih podataka unutar grupe poduzetnika određenom poduzetniku koje se nalazi u trećoj zemlji ostaju nepromijenjena. U takvom slučaju nije potrebna pravna osnova zasebna od one kojom je dopušteno prikupljanje osobnih podataka. Ako je obrada potrebna za obavljanje zadaće koja se obavlja u javnom interesu ili pri izvršavanju službene ovlasti koju ima voditelj obrade, pravom Unije ili pravom države članice mogu se utvrditi i odrediti zadaće i svrhe za koje će se nastavak obrade smatrati usklađenim i zakonitim. Nastavak obrade u svrhe arhiviranja u javnom interesu, u svrhe znanstvenog ili povijesnog istraživanja ili u statističke svrhe trebalo bi smatrati usklađenom zakonitom obradom. Pravna osnova koja se predviđa pravom Unije ili pravom države članice za obradu osobnih podataka također može činiti pravnu osnovu za daljnju obradu. Radi utvrđivanja je li svrha nastavka obrade usklađena sa svrhom prvotnog prikupljanja osobnih podataka, voditelj obrade nakon ispunjavanja svih zahtjeva zakonitosti izvorne obrade trebao bi uzeti u obzir, među ostalim, svaku vezu između te svrhe i svrhe planiranog nastavka obrade, kontekst u kojem su prikupljeni osobni podaci posebno opravdana očekivanja ispitanika koja se temelje na njihovom odnosu s voditeljem obrade u pogledu daljnje uporabe podataka, prirodu osobnih podataka, posljedice planiranog nastavka obrade za ispitanike i postojanje primjerenih zaštitnih mjera u izvornoj i planiranoj daljnjoj obradi. Ako je ispitanik dao privolu ili se obrada temelji na pravu Unije ili pravu države članice koje čini potrebnu i razmjernu mjeru u demokratskom društvu posebno za zaštitu važnih ciljeva od općeg javnog interesa, voditelju obrade trebalo bi dopustiti daljnju obradu osobnih podataka neovisno o usklađenosti svrha. U svakom slučaju trebalo bi osigurati primjenu načela iz ove Uredbe, a osobito informirati ispitanika o tim drugim svrhama te o njegovim pravima, među ostalim o pravu na prigovor. Ukazivanje voditelja obrade na moguća kaznena djela ili prijetnje javnoj sigurnosti i prijenos relevantnih osobnih podataka nadležnom tijelu u pojedinim slučajevima ili u više njih koji se odnose na isto kazneno djelo ili prijetnje javnoj sigurnosti trebalo bi smatrati legitimnim interesom voditelja obrade. Međutim, takav prijenos u legitimnom interesu voditelja obrade ili daljnju obradu osobnih podataka trebalo bi zabraniti ako obrada nije u skladu s pravnim, profesionalnim ili drugim prisilnim obvezama poštovanja tajnosti. Obradu fotografija ne bi trebalo sustavno smatrati obradom posebnih kategorija osobnih podataka jer su one biti obuhvaćene samo definicijom biometrijskih podataka pri obradi posebnim tehničkim sredstvima kojima se omogućuje jedinstvena identifikacija ili autentifikacija pojedinca. Takvi osobni podaci ne bi se smjeli obrađivati osim ako je obrada dopuštena u posebnim slučajevima navedenima u ovoj Uredbi, uzimajući u obzir da pravom država članica mogu biti propisane posebne odredbe o zaštiti podataka kako bi se prilagodila primjena pravila iz ove Uredbe radi poštovanja pravne obveze ili za obavljanje zadaće koja se obavlja u javnom interesu ili pri izvršavanju službene ovlasti koju ima voditelj obrade. Osim posebnih zahtjeva za takvu obradu, trebala bi se primjenjivati opća načela i druga pravila iz ove Uredbe, posebno u pogledu uvjeta za zakonitu obradu. Odstupanja od opće zabrane obrade takvih posebnih kategorija osobnih podataka trebala bi biti izričito predviđena, među ostalim ako je ispitanik dao svoju izričitu privolu ili u vezi s posebnim potrebama, pogotovo ako se obrada provodi u sklopu legitimnih aktivnosti određenih udruženja ili zaklada čiji je cilj dopustiti ostvarivanje temeljnih sloboda. Takvo se odstupanje može učiniti u zdravstvene svrhe, među ostalim za javno zdravlje i upravljanje uslugama zdravstvene skrbi, posebno kako bi se osigurala kvaliteta i isplativost postupaka koji se upotrebljavaju za rješavanje potraživanja za naknadama i uslugama u sustavu zdravstvenog osiguranja ili u svrhe arhiviranja u javnom interesu, u svrhe znanstvenih ili povijesnih istraživanja ili u statističke svrhe. Odstupanjem bi se također trebala omogućiti obrada takvih osobnih podataka ako su nužni za postavljanje, ostvarivanje ili obranu pravnih zahtjeva, neovisno je li to u sudskom ili upravnom postupku ili bilo kojem izvansudskom postupku. Stoga bi se ovom Uredbom trebali utvrditi usklađeni uvjeti za obradu posebnih kategorija osobnih podataka koji se odnose na zdravlje, za posebne potrebe, osobito kada obradu takvih podataka za određene zdravstvene svrhe provode osobe koje podliježu zakonskoj obvezi čuvanja poslovne tajne. Pravom Unije ili pravom države članice trebalo bi predvidjeti specifične i primjerene mjere za zaštitu temeljnih prava i osobnih podataka pojedinaca. Državama članicama trebalo bi omogućiti zadržavanje ili uvođenje dodatnih uvjeta, uključujući ograničenja, u vezi s obradom genetskih podataka, biometrijskih podataka ili podataka koji se odnose na zdravlje. Međutim, to ne bi trebalo spriječiti slobodan protok osobnih podataka unutar Unije ako se ti uvjeti primjenjuju na prekograničnu obradu takvih podataka. Takva bi obrada trebala podlijegati primjerenim i specifičnim mjerama kako bi se zaštitila prava i slobode pojedinaca. Takva obrada podataka koji se odnose na zdravlje za potrebe javnog interesa ne bi smjela prouzročiti obradu osobnih podataka u druge svrhe koju obavljaju treće strane kao što su poslodavci ili osiguravajuća društva i banke. Međutim, voditelj obrade ne bi smio odbiti dodatne informacije koje je pružio ispitanik kako bi pružio potporu ostvarivanju svojih prava. Identifikacija bi trebala uključivati digitalnu identifikaciju ispitanika, primjerice putem mehanizma autentifikacije kao što su isti podaci kojima se ispitanik koristi da bi se prijavio za internetske usluge koje nudi voditelj obrade. Takva bi se informacija također mogla dati u elektroničkom obliku, na primjer na internetskim stranicama, kada je namijenjena javnosti. To je osobito bitno u situacijama u kojima zbog velikog broja sudionika i tehnološke složenosti prakse ispitaniku nije lako prepoznati i razumjeti prikupljaju li se osobni podaci o njemu, tko ih prikuplja i u koju svrhu, kao što je slučaj internetskog oglašavanja. Imajući u vidu da djeca zaslužuju posebnu zaštitu, svaka informacija i komunikacija, u slučaju da je obrada usmjerena prema djetetu, trebale bi biti na jasnom i jednostavnom jeziku koji dijete lako može razumjeti. Voditelj obrade trebao bi također pružiti sredstva za elektroničku predaju zahtjeva, osobito ako se osobni podaci obrađuju elektronički. Voditelj obrade trebao bi biti dužan odgovoriti na zahtjev ispitanika bez nepotrebnog odgađanja i najkasnije u roku od mjesec dana te iznijeti razloge ako voditelj obrade nema namjeru ispuniti bilo koji takav zahtjev. Voditelj obrade trebao bi ispitaniku pružiti sve dodatne informacije neophodne za osiguravanje poštene i transparentne obrade uzimajući u obzir posebne okolnosti i kontekst obrade osobnih podataka. Osim toga ispitanik bi trebao biti informiran o postupku izrade profila i posljedicama takve izrade profila. Kada se prikupljaju osobni podaci od ispitanika, trebalo bi ga također obavijestiti o tome je li obvezan pružiti osobne podatke te o posljedicama ako takve podatke ne pruži. Ova se informacija može pružiti u kombinaciji sa standardiziranim ikonama kako bi se na lako vidljiv, razumljiv i jasno čitljiv način pružio smislen pregled planirane obrade. Kada su ikone predstavljene elektroničkim putem, trebale bi biti strojno čitljive. Ako se osobni podaci legitimno mogu otkriti drugom primatelju, ispitanika bi trebalo informirati kada se osobni podaci prvi put otkrivaju primatelju. Ako voditelj obrade namjerava obrađivati osobne podatke u svrhu koja je različita od one za koju su prikupljeni, voditelj obrade bi prije te daljnje obrade ispitaniku trebao pružiti informacije o toj drugoj svrsi te druge potrebne informacije. Ako se izvor osobnih podataka ne može dati ispitaniku jer su upotrebljavani razni izvori, trebalo bi dati opće informacije. Primjer nemogućnosti pružanja informacija ili nerazmjernog napora posebno bi se mogao javiti ako se obrada obavlja u svrhe arhiviranja u javnom interesu, u svrhe znanstvenih ili povijesnih istraživanja ili u statističke svrhe. U tom smislu trebalo bi razmotriti broj ispitanika, starost podataka i bilo koje druge donesene prikladne zaštitne mjere. To uključuje pravo ispitanika na pristup podacima o njegovom zdravstvenom stanju, na primjer podacima u medicinskoj dokumentaciji koja sadržava informacije poput dijagnoza, rezultata pretraga, liječničkih mišljenja, liječenja ili zahvata. Svaki ispitanik stoga bi osobito trebao imati pravo znati i dobiti obavijest o svrhama obrade osobnih podataka, ako je moguće i za koje razdoblje se osobni podaci obrađuju, o primateljima osobnih podataka, o logici automatske obrade osobnih podataka i o posljedicama takve obrade, barem kad se temelji na izradi profila. Ako je moguće, voditelj obrade trebao bi imati mogućnost omogućiti daljinski pristup zaštićenom sustavu koji bi ispitaniku omogućio izravan pristup njegovim osobnim podacima. To pravo ne bi smjelo negativno utjecati na prava ili slobode drugih, uključujući i poslovne tajne ili intelektualno vlasništvo, a osobito na autorsko pravo kojima je zaštićen računalni program. Rezultat tih razmatranja ipak ne bi smjelo biti odbijanje pružanja svih informacija ispitaniku. Ako voditelj obrade obrađuje velike količine informacija koje se odnose na ispitanika, voditelj obrade trebao bi imati mogućnost prije dostave informacije zahtijevati od ispitanika da navede informacije ili aktivnosti obrade na koje se zahtjev odnosi. Voditelj obrade ne bi smio pohraniti osobne podatke samo zato da bi mogao odgovoriti na moguće zahtjeve. Ispitanici bi osobito trebali imati pravo da se njihovi osobni podaci brišu i više ne obrađuju ako ti osobni podaci više nisu potrebni s obzirom na svrhu u koju su prikupljeni ili na druge načine obrađivani, ako su ispitanici povukli svoju privolu ili ako daju prigovor na obradu osobnih podataka koji se odnose na njih ili ako obrada njihovih osobnih podataka na druge načine nije u skladu s ovom Uredbom. Ovo je pravo osobito bitno ako je ispitanik dao svoju privolu dok je bio dijete i nije bio u potpunosti svjestan rizika obrade, a kasnije želi ukloniti takve osobne podatke, osobito na internetu. Ispitanik bi trebao biti u mogućnosti ostvariti to pravo neovisno o činjenici da više nije dijete. No daljnja pohrana osobnih podataka trebala bi biti zakonita ako je nužna za ostvarivanje prava na slobodu izražavanja i na slobodu informiranja, radi poštovanja pravnih obveza, za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili izvršavanje službene ovlasti voditelja obrade, na temelju javnog interesa u području javnog zdravlja, u svrhe arhiviranja od javnog interesa, u svrhe znanstvenih ili povijesnih istraživanja, u statističke svrhe ili za postavljanje, ostvarivanje ili obranu pravnih zahtjeva. Pritom bi voditelj obrade trebao poduzeti razumne mjere, uzimajući u obzir dostupnu tehnologiju i sredstva dostupna voditelju obrade, uključujući tehničke mjere da obavijesti voditelje obrade, koji obrađuju osobne podatke, o zahtjevu ispitanika. U automatiziranim sustavima pohrane ograničavanje obrade u načelu bi trebalo osigurati tehničkim sredstvima na način da osobni podaci nisu predmet daljnjih obrada i da se ne mogu mijenjati. Činjenicu da je obrada osobnih podataka ograničena trebalo bi jasno navesti u sustavu. Voditelje obrade trebalo bi poticati na razvijanje interoperabilnih formata koji omogućuju prenosivost podataka. To bi se pravo trebalo primjenjivati u slučajevima kad je ispitanik osobne podatke da ona temelju svoje privole ili kad je obrada nužna za izvršenje ugovora. To se pravo ne bi smjelo primjenjivati ako se obrada temelji na drugoj pravnoj osnovi koja nije privola ili ugovor. Samom svojom prirodom to se pravo ne može ostvariti u slučaju da voditelji obrade osobne podatke obrađuju u okviru svojih javnih dužnosti. Stoga se ono ne bi smjelo primjenjivati ako je obrada osobnih podataka nužna kako bi se poštovala pravna obveza kojoj voditelj obrade podliježe ili za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade. Pravo ispitanika na prijenos ili primanje osobnih podataka koji se odnose na njega ne bi trebalo obvezivati voditelja obrade da upotrebljava ili održava tehnički kompatibilne sustave za obradu. Ako se određeni skup osobnih podataka odnosi na više ispitanika, pravo na primanje tih osobnih podataka ne bi smjelo dovoditi u pitanje prava i sloboda ostalih ispitanika u skladu s ovom Uredbom. Nadalje, tim pravom također se ne bi smjelo dovoditi u pitanje pravo ispitanika na brisanje osobnih podataka, kao i ograničenja tog prava, kako je navedeno u ovoj Uredbi, te ono osobito ne bi smjelo podrazumijevati brisanje osobnih podataka koji se odnose na ispitanika, koje je on dostavio u svrhu izvršavanja ugovora, u mjeri u kojoj su ti osobni podaci potrebni za izvršavanje tog ugovora i koliko god su potrebni. Ako je tehnički izvedivo, ispitanik bi trebao imati pravo na to se osobni podaci prenose izravno između voditelja obrade. Voditelj obrade trebao bi pokazati da njegovi uvjerljivi legitimni interesi imaju prednost pred interesima temeljnih prava i sloboda ispitanika. To bi se pravo ispitaniku trebalo izričito dati na znanje i predstaviti mu se jasno i odvojeno od svih drugih informacija. Međutim, donošenje odluka koje se temelji na takvoj obradi, što uključuje i izradu profila, trebalo bi se dopustiti ako se to izričito dopušta pravom Unije ili pravom države članice kojem podliježe voditelj obrade, među ostalim u svrhe praćenja i sprečavanja prijevare i porezne utaje, što se provodi u skladu s propisima, standardima i preporukama institucija Unije ili nacionalnih nadzornih tijela te osiguravanja sigurnosti i pouzdanosti usluge koju pruža voditelj obrade ili ako je nužno za sklapanje ili izvršavanje ugovora između ispitanika i voditelja obrade ili kada je ispitanik izričito dao svoju privolu. U svakom slučaju na takve bi se obrade trebale primjenjivati odgovarajuće zaštitne mjere, koje bi trebale uključivati davanje određenih informacija ispitaniku i pravo na ljudsku intervenciju, pravo na izražavanje vlastitog stajališta, na dobivanje pojašnjenja odluke donesene nakon takve procjene i pravo na osporavanje odluke. Takve se mjere ne bi smjele odnositi na djecu. Kako bi se osigurala poštena i transparentna obrada podataka s obzirom na ispitanika, uzimajući u obzir posebne okolnosti i kontekst u kojem se osobni podaci obrađuju, voditelj obrade trebao bi poduzeti odgovarajuće matematičke i statističke postupke za izradu profila, provesti odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere kako bi se posebno osiguralo da budu ispravljeni čimbenici koji dovode do netočnosti u osobnim podacima i da se rizici od pojave pogrešaka svedu na minimum, te osobne podatke osigurati na način kojim se uzima u obzir potencijalne rizike za interese i prava ispitanika i kojim se, među ostalim, sprečavaju diskriminacijski učinci na pojedince na temelju rasnog ili etničkog porijekla, političkog mišljenja, vjere ili uvjerenja, članstva u sindikatu, genetskog ili zdravstvenog stanja ili spolne orijentacije, ili koji rezultiraju mjerama koje imaju takav učinak. Automatizirane odluke i izrada profila na temelju posebnih kategorija osobnih podataka smjele bi se dopustiti samo pod posebnim uvjetima. Ta ograničenja trebala bi biti u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Povelji i Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Osobito, voditelj obrade trebao bi imati obvezu provođenja odgovarajućih i djelotvornih mjera te biti u mogućnosti dokazati usklađenost aktivnosti obrade s ovom Uredbom uključujući i djelotvornost mjera. Tim bi mjerama u obzir trebalo uzeti prirodu, opseg, kontekst i svrhe obrade te rizik za prava i slobode pojedinaca. Rizik bi trebalo procjenjivati na temelju objektivne procjene kojom se utvrđuje uključuju li postupci obrade podataka rizik ili visoki rizik. Odbor može također izdati smjernice o postupcima obrade za koje se smatra da nije vjerojatno da će dovesti do visokog rizika za prava i slobode pojedinaca i navesti koje mjere mogu u takvim slučajevima biti dovoljne za suočavanje s navedenim rizikom. Radi dokazivanja sukladnosti s ovom Uredbom voditelj obrade trebao bi uvesti interne politike i provesti mjere koje osobito ispunjavaju načela tehničke zaštite podataka i integrirane zaštite podataka. Takve mjere mogle bi se, među ostalim, sastojati od smanjenja količine obrade osobnih podataka, pseudonimizacije osobnih podataka što je prije moguće, transparentnosti u vezi s funkcijama i obradom osobnih podataka, omogućavanja ispitaniku da prati obradu podataka, omogućavanja voditelju obrade da stvara i poboljšava sigurnosne značajke. Prilikom razvijanja, osmišljavanja, odabira i upotrebe aplikacija, usluga i proizvoda koji se temelje na obradi osobnih podataka ili obrađuju osobne podatke kako bi ispunili svoju zadaću, proizvođače proizvoda, usluga i aplikacija trebalo bi poticati da uzmu u obzir pravo na zaštitu podataka prilikom razvijanja i osmišljavanja takvih proizvoda, usluga i aplikacija i da uzimajući u obzir najnovija dostignuća osiguraju da voditelji obrade i izvršitelji obrade mogu ispuniti svoje obveze u pogledu zaštite podataka. Načela tehničke i integrirane zaštite podataka trebalo bi također uzeti u obzir u kontekstu javnih natječaja. Predstavnik bi trebao djelovati u ime voditelja obrade ili izvršitelja obrade i može mu se obratiti svako nadzorno tijelo. Voditelj obrade ili izvršitelj obrade trebao bi izričito, pisanim ovlaštenjem imenovati predstavnika da djeluje u njegovo ime s obzirom na obveze voditelja obrade i izvršitelja obrade na temelju ove Uredbe. Imenovanje takvog predstavnika ne utječe na dužnost ili odgovornost voditelja obrade ili izvršitelja obrade na temelju ove Uredbe. Takav bi predstavnik svoje zadaće trebao obavljati u skladu s mandatom dobivenim od voditelja obrade ili izvršitelja obrade, uključujući suradnju s nadležnim nadzornim tijelima u vezi sa svakom radnjom poduzetom za osiguravanje poštovanja ove Uredbe. U slučaju da voditelj obrade ili izvršitelj obrade krši pravila, imenovani bi predstavnik trebao podlijegati postupku izvršavanja zakonodavstva. Poštovanje odobrenog kodeksa ponašanja ili mehanizma certificiranja odobrenog od strane izvršitelja obrade može se upotrijebiti kao element u dokazivanju poštovanja obveza voditelja obrade. Provođenje obrade od strane izvršitelja obrade trebalo bi biti uređeno ugovorom ili drugim pravnim aktom u skladu s pravom Unije ili pravom države članice koji izvršitelja obrade obvezuje prema voditelju obrade, a u kojemu su navedeni predmet i trajanje obrade, priroda i svrhe obrade, vrsta osobnih podataka te kategorije ispitanika, uzimajući u obzir posebne zadaće i odgovornosti izvršitelja obrade u kontekstu obrade koju treba provesti te rizika za prava i slobode ispitanika. Voditelj obrade i izvršitelj obrade mogu izabrati pojedinačni ugovor ili standardne ugovorne klauzule koje je ili izravno donijela Komisija ili ih je donijelo nadzorno tijelo u skladu s mehanizmom konzistentnosti, a potom donijela Komisija. Nakon što završi obradu u ime voditelja obrade, izvršitelj obrade trebao bi, prema izboru voditelja obrade, vratiti ili izbrisati osobne podatke osim ako postoji obveza pohrane osobnih podataka sukladno pravu Unije ili pravu države članice kojem izvršitelj obrade podliježe. Svaki voditelj obrade i izvršitelj obrade trebao bi imati obvezu surađivati s nadzornim tijelom i omogućiti mu na zahtjev uvid u tu evidenciju kako bi mu mogla poslužiti za praćenje postupaka obrade. Tim bi se mjerama trebala osigurati odgovarajuća razina zaštite uključujući povjerljivost, uzimajući u obzir najnovija dostignuća i troškove provedbe u odnosu na rizike i prirodu osobnih podataka koji se trebaju zaštititi Prilikom procjene rizika za sigurnost podataka u obzir bi trebalo uzeti rizike koje predstavlja obrada osobnih podataka poput slučajnog ili nezakonitog uništenja, gubitka, izmjene, neovlaštenog odavanja ili pristupa osobnim podacima koji su preneseni, pohranjeni ili na drugi način obrađivani, a što osobito može dovesti do fizičke, materijalne ili nematerijalne štete. Ishod procjene trebao bi se uzeti u obzir pri utvrđivanju odgovarajućih mjera radi dokazivanja da je obrada osobnih podataka sukladna s ovom Uredbom. Ako se u procjeni učinka na zaštitu podataka pokaže da postupci obrade uključuju visok rizik koji voditelj obrade ne može umanjiti odgovarajućim mjerama u smislu dostupne tehnologije i troškova provedbe, prije obrade trebalo bi se savjetovati s nadzornim tijelom. Stoga, čim voditelj obrade primijeti da je došlo do povrede osobnih podataka, trebao bi o tome izvijestiti nadležno nadzorno tijelo bez nepotrebnog odgađanja i to, ako je izvedivo, najkasnije 72 sata nakon saznanja o toj povredi osobnih podataka, osim ako voditelj obrade može dokazati, u skladu s načelom odgovornosti, da povreda osobnih podataka vjerojatno neće prouzročiti rizik za prava i slobode pojedinaca. Ako se takvo obavješćivanje ne može postići u roku od 72 sata, obavijest bi trebala biti popraćena razlozima kašnjenja, a informacije se mogu pružiti u fazama bez nepotrebnog daljnjeg odgađanja. U obavijesti bi trebalo opisati prirodu povrede osobnih podataka kao i preporuke kako bi dotični pojedinac mogao ublažiti potencijalne negativne učinke. Takva bi se obavijest ispitanicima trebala pružiti što je prije, u razumnim granicama, izvedivo i u bliskoj suradnji s nadzornim tijelom, poštujući njegove upute ili upute drugih relevantnih tijela vlasti,kao što su tijela za izvršavanje zakonodavstva. Na primjer, o potrebi za umanjivanjem neposrednog rizika od štete bilo bi potrebno odmah obavijestiti ispitanike, dok potreba za provedbom odgovarajućih mjera protiv daljnje ili slične povrede osobnih podataka može opravdati duži rok za obavijest. Trebalo bi utvrditi činjenicu je li obavijest pružena bez nepotrebnog odgađanja posebno uzimajući u obzir prirodu i ozbiljnost povrede osobnih podataka i njezine posljedice i negativne učinke za ispitanika. Takva obavijest može dovesti do intervencije nadzornog tijela u skladu s njegovim zadaćama i ovlastima predviđenima ovom Uredbom. Osim toga takva pravila i postupci trebali bi uzeti u obzir legitimne interese tijelâ za izvršavanje zakonodavstva kada rano otkrivanje može nepotrebno naškoditi istrazi okolnosti povrede osobnih podataka. Nametanjem te obveze stvara se administrativni i financijski teret, a ona nije u svim slučajevima dovela do poboljšanja zaštite osobnih podataka. Trebalo bi, stoga, ukinuti takve sveobuhvatne obveze općeg obavješćivanja i zamijeniti ih djelotvornim postupcima i mehanizmima koji se umjesto toga usredotočuju na one vrste postupaka obrade koji vjerojatno mogu prouzročiti visok rizik za prava i slobode pojedinaca zbog svoje prirode, opsega, konteksta i svrha. Takve vrste postupaka obrade mogu biti osobito one koje uključuju upotrebu novih tehnologija ili one koje su nove vrste i s obzirom na koje voditelj obrade još nije proveo procjenu učinka na zaštitu podataka ili za koje je procjena učinka na zaštitu podataka postala potrebna s obzirom na vrijeme koje je proteklo od prvotne obrade. Ta bi procjena učinka trebala posebno uključivati mjere, zaštitne mjere i mehanizme predviđene za umanjivanje tog rizika, za osiguravanje zaštite osobnih podataka i dokazivanje sukladnosti s ovom Uredbom. Procjena učinka na zaštitu podataka osobito bi se trebala provoditi kada se osobni podaci obrađuju radi donošenja odluka o određenim pojedincima na temelju bilo kakve sustavne i opsežne procjene osobnih aspekata u vezi s pojedincima koja se temelji na izradi profila iz tih podataka ili na temelju obrade posebnih kategorija osobnih podataka, biometrijskih podataka ili podataka o kaznenim osudama i kažnjivim djelima ili povezanim mjerama sigurnosti. Procjena učinka na zaštitu podataka jednako je potrebna za opsežno praćenje javno dostupnih područja, posebno ako se upotrebljavaju optičko-elektronički uređaji, ili za bilo koje druge postupke za koje nadležno nadzorno tijelo smatra će obrada vjerojatno dovesti do visokog rizika za prava i slobode ispitanika, osobito zato što se njima ispitanike sprečava u ostvarivanju prava ili upotrebi usluge ili ugovora, ili zato što se opsežna obrada provodi sustavno. Obradu osobnih podataka ne bi trebalo smatrati opsežnom ako se odnosi na osobne podatke pacijenata ili klijenata pojedinih liječnika, zdravstvenih djelatnika ili odvjetnika. U takvim slučajevima procjena učinka na zaštitu podataka ne bi trebala biti obvezna. Takav visok rizik vjerojatno će proizaći iz određenih vrsta obrade i opsega i učestalosti obrade, što može također prouzročiti štetu ili ometanje prava i slobode ispitanika. Nadzorno tijelo trebalo bi odgovoriti na zahtjev za savjetovanje u određenom vremenskom roku. Međutim, izostanak reakcije nadzornog tijela u tom roku ne bi smio utjecati na bilo koju intervenciju nadzornog tijela u skladu sa njegovim zadaćama i ovlastima iz ove Uredbe, uključujući ovlast da zabrani postupke obrade. Rezultat procjene učinka na zaštitu podataka koja je provedena u vezi s dotičnom obradom može se kao dio tog postupka savjetovanja dostaviti nadzornom tijelu, a osobito mjere predviđene za umanjivanje rizika za prava i slobode pojedinaca. U privatnom sektoru, osnovne djelatnosti voditelja obrade odnose se na njegove primarne djelatnosti i ne odnose se na obradu osobnih podataka kao dodatne djelatnosti. Nužna razina stručnog znanja trebala bi se utvrditi posebno u odnosu na postupke obrade podataka koji se provode te na zaštitu koju za obrađene osobne podatke zahtijeva voditelj obrade ili izvršitelj obrade. Takvi službenici za zaštitu podataka, bez obzira jesu li zaposlenici voditelja obrade, trebali bi moći obavljati svoje dužnosti i zadaće na neovisan način. Posebno, takvim bi se kodeksima ponašanja mogle definirati obveze voditelja obrade i izvršitelja obrade, uzimajući u obzir rizik za prava i slobode pojedinaca koji može proizaći iz obrade. Povećanje takvih tokova dovelo je do novih izazova i zabrinutosti u vezi sa zaštitom osobnih podataka. Međutim kada se osobni podaci prenose iz Unije voditeljima obrade, izvršiteljima obrade ili drugim primateljima u trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama, ne bi smjela biti narušena razina zaštite pojedinaca osigurana ovom Uredbom u Uniji, među ostalim u slučajevima daljnjih prijenosa osobnih podataka iz treće zemlje ili međunarodne organizacije voditeljima obrade, izvršiteljima obrade u istoj ili nekoj drugoj trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji. U svakom slučaju, prijenosi u treće zemlje i međunarodne organizacije mogu se obavljati isključivo uz puno poštovanje ove Uredbe. Prijenos bi se smio obavljati isključivo ako, u skladu s drugim odredbama ove Uredbe, voditelj obrade ili izvršitelj obrade ispunjavaju uvjete utvrđene u odredbama ove Uredbe vezanim za prijenos osobnih podataka trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama. Države članice mogu sklapati međunarodne sporazume koji uključuju prijenos osobnih podataka u treće zemlje ili međunarodne organizacije u onoj mjeri u kojoj takvi sporazumi ne utječu na ovu Uredbu ili bilo koje druge odredbe prava Unije i koji uključuju odgovarajuću razinu zaštite temeljnih prava ispitanikâ. U takvim slučajevima prijenosi osobnih podataka u te treću zemlju ili međunarodnu organizaciju mogu se obavljati bez potrebe za dobivanjem daljnjeg ovlaštenja. Komisija također može odlučiti da povuče takvu odluku, nakon što trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji uputi obavijest i izjavu u kojoj se navode razlozi. Pri donošenju odluke o primjerenosti u vezi s područjem ili posebnim sektorom u trećoj zemlji trebalo bi uzeti u obzir jasne i objektivne kriterije, kao što su specifične aktivnosti obrade i područje primjene mjerodavnih zakonskih normi i zakonodavstva koji su na snaziu trećoj zemlji. Treća zemlja trebala bi ponuditi jamstva kojima se osigurava primjerena razina zaštite, u načelu istovjetna onoj koja je osigurana u Uniji, posebno kada se osobni podaci obrađuju u jednom ili više određenih sektora. Konkretno, treća zemlja trebala bi osigurati učinkovit neovisan nadzor zaštite podataka te mehanizme suradnje s tijelima država članica za zaštitu podataka dok bi ispitanici trebali imati učinkovita i ostvariva prava te učinkovitu upravnu i sudsku zaštitu. Posebno bi trebalo uzeti u obzir pristupanje treće zemlje Konvenciji Vijeća Europe od 28. Komisija bi se trebala savjetovati s Odborom kada ocjenjuje razinu zaštite u trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama. U svojim odlukama o primjerenosti Komisija bi trebala predvidjeti mehanizam periodičnog preispitivanja njihova funkcioniranja. To bi se periodično preispitivanje trebalo provesti uz savjetovanje s dotičnom trećom zemljom ili međunarodnom organizacijom i uzeti u obzir sve relevantne događaje u trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji. Za potrebe praćenja i provođenja periodičnih preispitivanja Komisija bi trebala uzeti u obzir stajališta i zaključke Europskog parlamenta i Vijeća, kao i ostalih relevantnih tijela i izvora. Komisija bi trebala ocijeniti, u razumnom roku, funkcioniranje potonjih odluka i o svim relevantnim nalazima izvijestiti Odbor u smislu Uredbe EU br. Stoga bi se prijenos osobnih podataka u tu treću zemlju ili međunarodnu organizaciju trebao zabraniti, osim ako su ispunjeni uvjeti iz ove Uredbe koji se odnose na prijenose koji podliježu odgovarajućim zaštitnim mjerama, uključujući obvezujuća korporativna pravila, te odstupanja za posebne situacije. U tom slučaju trebalo bi predvidjeti savjetovanje između Komisije i takvih trećih zemalja ili međunarodnih organizacija. Komisija bi trebala pravodobno obavijestiti treću državu ili međunarodnu organizaciju o razlozima i započeti savjetovanja s njom kako bi se riješila situacija. Takve odgovarajuće zaštitne mjere mogu obuhvaćati uporabu obvezujućih korporativnih pravila, standardne klauzule o zaštiti podataka koje je usvojila Komisija, standardne klauzule o zaštiti podataka koje je usvojilo nadzorno tijelo ili ugovorne klauzule koje je odobrilo nadzorno tijelo. Tim zaštitnim mjerama trebalo bi osigurati sukladnost sa zahtjevima za zaštitu podataka i prava ispitanikâ primjereno obradi unutar Unije, uključujući dostupnost provedivih prava ispitanika i učinkovitih pravnih lijekova, među ostalim onih za dobivanje učinkovite upravne ili sudske zaštite i traženje naknade, u Uniji ili u trećoj zemlji. One bi se trebale osobito odnositi na usklađivanje s općim načelima koja se odnose na obradu osobnih podataka, načela tehničke i integrirane zaštite podataka. Tijela javne vlasti ili tijela s javnim ovlastima ili tijela u trećim zemljama ili pri međunarodnim organizacijama s odgovarajućim dužnostima ili ovlastima mogu također obavljati prijenose, među ostalim na temelju odredaba koje se uključuju u administrativne aranžmane poput memoranduma o razumijevanju, kojima se ispitaniku osiguravaju ostvariva i učinkovita prava. Kada se zaštitne mjere predviđaju u administrativnim aranžmanima koji nisu pravno obvezujući, trebalo bi ishoditi ovlaštenje nadležnog nadzornog tijela. Voditelje obrade i izvršitelje obrade trebalo bi poticati da osiguraju dodatne zaštitne mjere putem dodatnih ugovornih obveza koje nadopunjuju standardne klauzule o zaštiti. Trebalo bi također omogućiti prijenose u slučaju važnih razloga od javnog interesa propisanih pravom Unije ili pravom države članice ili kada se prijenos obavlja iz registra uspostavljenog zakonom i namijenjenog uvidu javnosti ili osoba koje imaju legitiman interes. U potonjem slučaju takav prijenos ne bi trebao uključivati cjelokupne osobne podatke ili cijele kategorije podataka koje sadrži evidencija i, ako je evidencija namijenjena uvidu osoba koje imaju legitimni interes, prijenos bi se trebao obaviti samo na zahtjev tih osoba ili ako su te osobe primatelji, u potpunosti uzimajući u obzir interese i temeljna prava ispitanika. Prijenos osobnih podataka trebalo bi također smatrati zakonitim ako je nužan za zaštitu interesa koji je temeljan za vitalne interese ispitanika ili druge osobe, uključujući tjelesni integritet ili život, ako ispitanik nije u stanju dati privolu. Ako ne postoji odluka o primjerenosti, pravom Unije ili pravom države članice mogu se, iz važnih razloga od javnog interesa, izričito odrediti ograničenja prijenosa određenih kategorija podataka trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji. Države članice trebale bi izvijestiti Komisiju o takvim odredbama. Svaki prijenos osobnih podataka ispitanika koji tjelesno ili pravno nije u stanju dati privolu u međunarodnu humanitarnu organizaciju, s ciljem izvršenja zadaće obuhvaćene ženevskim konvencijama ili poštovanja međunarodnog humanitarnog prava mjerodavnog u oružanim sukobima, mogao bi se smatrati nužnim zbog važnosti javnog interesa ili zbog toga što je od vitalnog interesa za ispitanika. Voditelj obrade posebnu bi pozornost trebao obratiti na prirodu osobnih podataka, namjenu i trajanje predložene obrade ili predloženih obrada, kao i na situaciju u zemlji porijekla, trećoj zemlji i zemlji konačnog odredišta te bi trebao predvidjeti odgovarajuće zaštitne mjere temeljnih prava i sloboda pojedinaca u vezi s obradom njihovih osobnih podataka. Takvi prijenosi trebali bi biti mogući samo u preostalim slučajevima kada nikakvi drugi razlozi za prijenos nisu primjenjivi. Za potrebe obrade u svrhe znanstvenog ili povijesnog istraživanja ili u statističke svrhe trebalo bi uzeti u obzir legitimna očekivanja društva za povećanjem znanja. Voditelj obrade o prijenosu bi trebao obavijestiti nadzorno tijelo i ispitanika. To može uključivati presude sudova ili odluke upravnih tijela u trećim zemljama kojima se od voditelja obrade ili izvršitelja obrade traži prijenos ili otkrivanje osobnih podataka i koje se ne temelje na međunarodnom sporazumu, poput ugovora o uzajamnoj pravnoj pomoći, koji vrijede između treće zemlje koja je podnijela zahtjev i Unije ili države članice. Izvanteritorijalna primjena tih zakona, propisa i drugih pravnih akata može predstavljati kršenje međunarodnog prava i može ometati postizanje zaštite pojedinaca koja se ovom Uredbom osigurava u Uniji. Prijenosi bi se smjeli dopustiti samo ako su ispunjeni uvjeti ove Uredbe za prijenos u treće zemlje. Ovo može, među ostalim, biti slučaj kada je otkrivanje nužno iz važnih razloga javnog interesa priznatog pravom Unije ili pravom države članice koje se primjenjuje na voditelja obrade. Nadzorna tijela mogu istodobno otkriti da nisu u stanju rješavati pritužbe ili voditi istrage u vezi s aktivnostima izvan svojih granica. Njihove napore da rade zajedno u prekograničnom kontekstu također mogu omesti nedovoljne ovlasti za sprečavanje ili ispravljanje, nedosljedni pravni režimi i praktične prepreke kao što su ograničeni resursi. Stoga postoji potreba da se promiče bliska suradnja između nadzornih tijela za zaštitu podataka kako bi im se pomoglo u razmjeni informacija i provođenju istraga s njihovom međunarodnim partnerima. Za potrebe razvoja mehanizama međunarodne suradnje za olakšavanje i pružanje međunarodne međusobne pomoći u provedbi zakonodavstva zaštite osobnih podataka Komisija i nadzorna tijela trebali bi razmjenjivati informacije i surađivati u aktivnostima povezanima s izvršavanjem svojih ovlasti s nadležnim tijelima trećih zemalja na temelju reciprociteta i u skladu s odredbama ovom Uredbom. Države članice trebale bi imati mogućnost osnovati više od jednog nadzornog tijela radi usklađivanja sa svojom ustavnom, organizacijskom i upravnom strukturom. Ta bi država članica osobito trebala imenovati nadzorno tijelo koje djeluje kao jedinstvena kontaktna točka za djelotvorno sudjelovanje tih tijela u mehanizmu kako bi se osigurala brza i neometana suradnja s drugim nadzornim tijelima, Odborom i Komisijom. Svako nadzorno tijelo trebalo bi imati odvojeni, javni godišnji proračun koji može biti dio ukupnog državnog ili nacionalnog proračuna. Radi osiguravanja neovisnosti nadzornog tijela član ili članovi trebali bi se ponašati pošteno, suzdržavati od svake radnje koja nije u skladu s njihovim dužnostima i ne bi se smjeli tijekom obavljanja mandata baviti bilo kakvom djelatnošću koja nije u skladu s tom funkcijom, bez obzira na to je li ona plaćena ili ne. Nadzorno bi tijelo trebalo imati vlastito osoblje, koje je izabralo nadzorno tijelo ili neovisno tijelo utvrđeno pravom države članice, koje bi trebalo biti pod isključivim vodstvom člana ili članova nadzornog tijela. To bi posebno trebalo obuhvatiti obradu u kontekstu aktivnosti poslovnog nastana voditelja obrade ili izvršitelja obrade na državnom području njegove države članice, obradu osobnih podataka koju obavljaju tijela javne vlasti ili privatna tijela koja djeluju u javnom interesu obrađujući dotične ispitanike na svom državnom području ili obradu koju obavlja voditelj obrade ili izvršitelj obrade koji nema poslovni nastan u Uniji kada ciljni ispitanici borave na njegovu državnom području. To bi trebalo uključivati rješavanje pritužbi koje je podnio ispitanik, provođenje istraga o primjeni ove Uredbe i promicanje javne svijesti o rizicima, pravilima, zaštitnim mjerama i pravima u vezi s obradom osobnih podataka. U tu svrhu nadzorna tijela trebala bi surađivati međusobno i s Komisijom, bez potrebe za bilo kakvim dogovorom između država članica o pružanju uzajamne pomoći ili o takvoj suradnji. Ono bi trebalo surađivati s drugim predmetnim tijelima zato što voditelj obrade ili izvršitelj obrade ima poslovni nastan na državnom području njihove države članice, zato što to bitno utječe na ispitanike koji imaju boravište na njihovom državnom području ili zato što im je podnesena pritužba. Također, ako je pritužbu podnio ispitanik koji nema boravište u toj državi članici, nadzorno tijelo kojem je takva pritužba podnesena također bi trebalo biti predmetno nadzorno tijelo. U okviru zadaća za izdavanje smjernica o bilo kojem pitanju koje obuhvaća primjenu ove Uredbe, Odbor bi trebao imati mogućnost izdati smjernice posebno o kriterijima koje treba uzeti u obzir kako bi se utvrdilo utječe li predmetna obrada bitno na ispitanike u više od jedne države članice i o tome što predstavlja relevantan i obrazložen prigovor. U svojem svojstvu vodećeg tijela nadzorno bi tijelo trebalo u velikoj mjeri uključivati i usklađivati predmetna nadzorna tijela u postupku donošenja odluka. Ako se donese odluka o odbacivanju pritužbe ispitanika u cijelosti ili djelomično, tu bi odluku trebalo donijeti nadzorno tijelo kojem je pritužba podnesena. Voditelj obrade ili izvršitelj obrade trebali bi poduzeti potrebne mjere kako bi osigurali sukladnost s ovom Uredbom i provedbu odluke o kojoj je vodeće tijelo dalo obavijest glavnom nastanu voditelja obrade ili izvršitelja obrade u pogledu aktivnosti obrade u Uniji. U takvim slučajevima nadzorno tijelo trebalo bi o tom pitanju bez odgode obavijestiti vodeće nadzorno tijelo. Pri donošenju odluke o tome hoće li rješavati predmet, vodeće nadzorno tijelo trebalo bi voditi računa o tome ima li voditelj obrade ili izvršitelj obrade poslovni nastan u državi članici nadzornog tijela koje je uputilo obavijest, kako bi se osiguralo djelotvorno izvršenje odluke u odnosu na voditelja obrade ili izvršitelja obrade. Kada vodeće nadzorno tijelo odluči rješavati predmet, nadzorno tijelo koje mu je uputilo obavijest trebalo bi biti u mogućnosti podnijeti nacrt odluke, koji bi vodeće nadzorno tijelo trebalo što je više moguće uzeti u obzir prilikom pripreme svojeg nacrta odluke u okviru jedinstvenog mehanizma. U takvim slučajevima jedino nadzorno tijelo nadležno za izvršavanje ovlasti koje su mu dodijeljene u skladu s ovom Uredbom trebalo bi biti nadzorno tijelo države članice u kojoj tijelo javne vlasti ili privatno tijelo ima poslovni nastan. Takve bi ovlasti također trebale obuhvaćati ovlast za izricanje privremenog ili konačnog ograničenja obrade, uključujući zabranu. Države članice mogu navesti druge zadaće u vezi sa zaštitom osobnih podataka u skladu s ovom Uredbom. Ovlasti nadzornih tijela trebale bi se izvršavati u skladu s primjerenim postupovnim zaštitnim mjerama utvrđenima u pravu Unije i pravu države članice nepristrano, pošteno i u razumnom roku. Konkretno, svaka bi mjera trebala biti primjerena, nužna i proporcionalna s ciljem osiguranja sukladnosti s ovom Uredbom, uzimajući u obzir okolnosti svakog pojedinačnog slučaja, poštovanje prava svake osobe da se sasluša prije poduzimanja bilo koje pojedinačne mjere koja bi štetno utjecala na nju te izbjegavanje suvišnih troškova i prekomjernih neugodnosti za dotične osobe. Ovlasti za vođenje istrage u pogledu pristupa objektima trebale bi se izvršavati u skladu s posebnim zahtjevima postupovnog prava države članice, poput zahtjeva za dobivanje prethodnog sudskog ovlaštenja. Svaka pravno obvezujuća mjera nadzornog tijela trebala bi biti u pisanom obliku, biti jasna i jednoznačna, navoditi nadzorno tijelo koje je izdalo mjeru, datum izdavanja mjere, sadržavati potpis predsjednika ili člana nadzornog tijela kojeg je on ovlastio, navoditi razloge za tu mjeru i upućivati na pravo na učinkoviti pravni lijek. Time se ne bi trebali isključiti dodatni zahtjevi na temelju postupovnog prava države članice. Donošenje pravno obvezujuće odluke podrazumijeva da to može dovesti do sudskog preispitivanja u državi članici nadzornog tijela koje je donijelo određenu odluku. U takvim slučajevima vodeće nadzorno tijelo trebalo bi, kada poduzima mjere kojima se proizvode pravni učinci, među ostalim nametanje upravnih novčanih kazni, osobito voditi računa o mišljenju nadzornog tijela kojem je podnesena pritužba i koje bi trebalo ostati nadležno za provedbu istrage na državnom području svoje države članice u vezi s vodećim nadzornim tijelom. To bi trebalo uključivati posebnu obradu koja se obavlja na državnom području države članice nadzornog tijela ili u pogledu ispitanika na državnom području te države članice, obradu koja se obavlja u kontekstu ponude robe ili usluga koja je posebno namijenjena ispitanicima na državnom području države članice nadzornog tijela, ili obradu koja se treba procijeniti uzimajući u obzir relevantne pravne obveze u skladu s pravom države članice. Nadzorno tijelo koje zatraži uzajamnu pomoć može donijeti privremenu mjeru ako ne primi odgovor na zahtjev za uzajamnu pomoć u roku od mjesec dana od primitka zahtjeva od strane drugog nadzornog tijela. Nadzorno tijelo koje primi zahtjev trebalo bi biti obvezno odgovoriti na zahtjev u zadanom roku. Taj bi se mehanizam posebno trebao primjenjivati ako nadzorno tijelo namjerava donijeti mjeru kojom se poduzimaju pravni učinci u pogledu postupaka obrade koji bitno utječu na veliki broj ispitanika u više država članica. Također bi se trebao primjenjivati kada bilo koje predmetno nadzorno tijelo ili Komisija traži da se takva pitanja rješavaju mehanizmom konzistentnosti. Taj mehanizam ne bi trebao utjecati na bilo koje mjere koje Komisija može poduzeti za izvršavanje svojih ovlasti prema Ugovorima. Odbor bi također trebao biti ovlašten za donošenje pravno obvezujućih odluka u slučaju sporova između nadzornih tijela. U tu svrhu trebao bi izdati, u načelu dvotrećinskom većinom svojih članova, pravno obvezujuće odluke u jasno određenim slučajevima u kojima postoje sukobljena stajališta među nadzornim tijelima posebno u mehanizmu za suradnju između vodećeg nadzornog tijela i predmetnog nadzornog tijela o meritumu predmeta, osobito o tome je li došlo do kršenja ove Uredbe. Nadzorno tijelo trebalo bi imati mogućnost donijeti opravdane privremene mjere na svojem državnom području s utvrđenim razdobljem valjanosti koje ne bi trebalo biti duže od tri mjeseca. U ostalim slučajevima od prekogranične važnosti trebalo bi primijeniti mehanizam za suradnju između vodećeg nadzornog tijela i predmetnih nadzornih tijela te bi se među predmetnim nadzornim tijelima mogla davati uzajamna pomoć i obavljati zajedničke operacije na bilateralnoj ili multilateralnoj osnovi, bez aktiviranja mehanizma konzistentnosti. Kako bi ispunio svoje ciljeve, Europski odbor za zaštitu podataka trebao bi imati pravnu osobnost. Odbor bi trebao predstavljati njegov predsjednik. Trebao bi se sastojati od predsjednika nadzornog tijela svake države članice i Europskog nadzornika za zaštitu podataka ili njihovih zamjenika. Komisija bi trebala sudjelovati u aktivnostima Odbora bez prava glasa, a Europski nadzornik za zaštitu podataka trebao bi imati posebno pravo glasa. Odbor bi trebao doprinijeti dosljednoj primjeni ove Uredbe u cijeloj Uniji, među ostalim savjetovanjem Komisije, osobito o razini zaštite u trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama, te promicanjem suradnje nadzornih tijela u cijeloj Uniji. Pri izvršavanju svojih zadaća Odbor bi trebao djelovati neovisno. Osoblje Europskog nadzornika za zaštitu podataka koje sudjeluje u izvršavanju zadaća povjerenih Odboru temeljem ove Uredbe trebalo bi biti odgovorno predsjedniku Odbora te svoje zadaće obavljati isključivo prema njegovim uputama. Povelje ako ispitanik smatra da su prekršena njegova prava iz ove Uredbe ili ako nadzorno tijelo ne postupi po pritužbi, djelomično ili u potpunosti odbaci ili odbije pritužbu ili ne djeluje kada je takvo djelovanje nužno radi zaštite prava ispitanika. Nakon pritužbe trebalo bi provesti istragu, podložno sudskom preispitivanju, u onoj mjeri u kojoj je to određenom slučaju prikladno. Nadzorno bi tijelo trebalo u razumnom roku izvijestiti ispitanika o napretku i ishodu pritužbe. Ako slučaj zahtijeva dodatnu istragu ili koordinaciju s drugim nadzornim tijelom, ispitaniku bi trebalo dati privremene informacije. Kako bi se olakšalo podnošenje pritužbi, svako nadzorno tijelo trebalo bi poduzeti mjere poput osiguranja obrasca za podnošenje pritužbe koji se može ispuniti i elektroničkim putem, ne isključujući ostala sredstva komunikacije. Država članica može predvidjeti da takvo tijelo, organizacija ili udruženje ima pravo, neovisno o mandatu ispitanika, podnijeti u toj državi članici pritužbu i imati pravo na učinkoviti pravni lijek ako ima razloga smatrati da je do kršenja prava ispitanika došlo zbog obrade osobnih podataka kojom se krši ova Uredba. Tom tijelu, organizaciji ili udruženju ne smije biti dopušteno tražiti naknadu u ime ispitanika neovisno o mandatu ispitanika. Kao primatelji takvih odluka, predmetna nadzorna tijela koja ih žele osporiti moraju pokrenuti postupak u roku od dva mjeseca od zaprimanja obavijesti o njima, u skladu s člankom 263. Kada se odluke Odbora izravno odnose na pojedinog voditelja obrade, izvršitelja obrade ili podnositelja pritužbe, ta osoba može pokrenuti postupak za poništenje tih odluka u roku od dva mjeseca od njihove objave na internetskim stranicama Odbora, u skladu s člankom 263. Ne dovodeći u pitanje to pravo u skladu s člankom 263. UFEU-a, svaka fizička ili pravna osoba trebala bi imati učinkovit pravni lijek pred nadležnim nacionalnim sudom protiv odluke nadzornog tijela koja proizvodi pravne učinke prema toj osobi. Takva odluka posebno se odnosi na provedbu istražnih, korektivnih i autorizacijskih ovlasti nadzornog tijela ili odbacivanje ili odbijanje pritužbi. Pravo na učinkovit pravni lijek međutim ne obuhvaća mjere nadzornih tijela koje nisu pravno obvezujuće poput mišljenja ili savjeta koja je dalo nadzorno tijelo. Postupci protiv nadzornog tijela trebali bi se pokrenuti pred sudovima države članice u kojoj nadzorno tijelo ima poslovni nastan te bi se trebali voditi u skladu s postupovnim pravom te države članice. Ti bi sudovi trebali imati punu nadležnost koja bi trebala obuhvaćati nadležnost za ispitivanje svih činjeničnih i pravnih pitanja bitnih za konkretni spor. Ako je nadzorno tijelo pritužbu odbilo ili odbacilo, podnositelj pritužbe može postupak pokrenuti pred sudovima iste države članice. U kontekstu pravnih lijekova povezanih s primjenom ove Uredbe, nacionalni sudovi koji smatraju odluku o određenom pitanju nužnom za donošenje presude, mogu, ili ako je riječ o slučaju iz članka 267. UFEU-a, moraju, zatražiti od Suda da donese odluku o prethodnim pitanjima u vezi s tumačenjem prava Unije, među ostalim i ove Uredbe. Nadalje, ako se odluka nadležnog tijela o primjeni odluke Odbora osporava pred nacionalnim sudom te je u pitanju valjanost odluke Odbora, taj nacionalni sud nije ovlašten proglasiti odluku Odbora nevaljanom, već, kad god odluku smatra nevaljanom, pitanje o valjanosti mora uputiti Sudu u skladu s člankom 267. UFEU-a kako ga tumači Sud. Međutim, nacionalni sud ne može uputiti pitanje o valjanosti odluke Odbora na zahtjev fizičke ili pravne osobe koja je imala priliku pokrenuti postupak za poništenje te odluke, ali to nije učinila u razdoblju utvrđenom u članku 263. UFEU-a, osobito ako se odluka izravno i pojedinačno odnosila na nju. Ako se povezani postupci vode na sudu druge države članice, svaki sud osim suda na kojem je prvo pokrenut postupak može zastati sa svojim postupcima ili se može, na zahtjev jedne od strana, proglasiti nenadležnim i prepustiti nadležnost sudu na kojem je prvo pokrenut postupak ako je taj sud nadležan za predmetne postupke, a pravo koje se na njemu primjenjuje omogućuje povezivanje takvih povezanih postupaka. Smatra se da su postupci povezani kada su međusobno tako tijesno u vezi da je opravdano njihovo zajedničko saslušanje i zajedničko odlučivanje o njima kako bi se izbjegla opasnost od proturječnih presuda u odvojenim postupcima. Voditelj obrade ili izvršitelj obrade trebao bi biti izuzet od odgovornosti ako dokaže da nije ni na koji način odgovoran za štetu. Pojam štete trebalo bi široko tumačiti s obzirom na sudsku praksu Suda tako da se u potpunosti odražavaju ciljevi ove Uredbe. Time se ne dovode u pitanje zahtjevi za naknadu štete koja proizlazi iz kršenja drugih pravila prava Unije ili prava države članice. Obrada kojom se krši ova Uredba također uključuje obradu kojom se krše delegirani i provedbeni akti doneseni u skladu s ovom Uredbom i pravom države članice kojim se razrađuju pravila ove Uredbe. Ispitanici bi trebali dobiti potpunu i učinkovitu naknadu za štetu koju su pretrpjeli. Ako su voditelji obrade ili izvršitelji obrade uključeni u istu obradu, svaki voditelj obrade ili izvršitelja obrade trebalo bi smatrati odgovornim za cjelokupnu štetu. Međutim ako su povezani u isti sudski postupak, u skladu s pravom države članice, naknada se može raspodijeliti u skladu s odgovornošću svakog voditelja obrade ili izvršitelja obrade za štetu uzrokovanu obradom, pod uvjetom da se osigura puna i učinkovita naknada ispitaniku koji je pretrpio štetu. Svaki voditelj obrade ili izvršitelj obrade koji je platio punu naknadu, može naknadno pokrenuti postupak za regres protiv drugih voditelja obrade ili izvršitelja obrade uključenih u istu obradu. U slučaju lakšeg kršenja ili ako bi moguća novčana kazna nerazmjerno opteretila fizičku osobu, umjesto novčane kazne može se izdati upozorenje. Međutim, posebna bi se pozornost trebala posvetiti naravi, ozbiljnosti i trajanju kršenja, namjeri kršenja, mjerama poduzetim za ublažavanje pretrpljene štete, stupnju odgovornosti ili svim relevantnim prethodnim kršenjima, načinu na koji je nadzorno tijelo doznalo za kršenje, usklađenosti s mjerama naloženima protiv voditelja obrade ili izvršitelja obrade, pridržavanju kodeksa ponašanja te svakom drugom otegotnom ili olakotnom čimbeniku. Propisivanje sankcija, uključujući upravne novčane kazne, trebalo bi podlijegati odgovarajućim postupovnim zaštitnim mjerama u skladu s općim načelima prava Unije i Poveljom, uključujući i učinkovitu sudsku zaštitu i pravilno postupanje. Te kaznene sankcije mogu obuhvaćati i oduzimanje dobiti stečene kršenjem ove Uredbe. Međutim, izricanje kazni za povrede takvih nacionalnih pravila i upravnih sankcija ne bi smjelo dovesti do kršenja načela ne bis in idem, kako ga tumači Sud. U ovoj Uredbi trebalo bi navesti kršenja te gornju granicu i kriterije za određivanje povezanih upravnih novčanih kazni, što bi za svaki pojedinačni slučaj trebalo odrediti nadležno nadzorno tijelo, uzimajući u obzir sve bitne okolnosti posebne situacije, vodeći računa osobito o prirodi, težini i trajanju kršenja i njegovim posljedicama te mjerama poduzetim da bi se osiguralo poštovanje obveza iz ove Uredbe te spriječile ili ublažile posljedice kršenja. Kada se upravne kazne izriču poduzetniku, poduzetnik bi se u te svrhe trebao shvatiti poduzetnik u skladu s člancima 101. Ako su upravne kazne izrečene osobama koje nisu poduzetnik, prilikom razmatranja odgovarajućeg iznosa novčane kazne nadzorno tijelo trebalo bi uzeti u obzir opću razinu dohotka u državi članici te ekonomsko stanje osobe. Također se može primijeniti mehanizam konzistentnosti radi promicanja konzistentne primjene upravnih novčanih kazni. Države članice trebale bi utvrditi i trebaju li i do koje mjere primjenjivati upravne novčane kazne za državna tijela. Izricanje upravne novčane kazne ili upozorenja ne utječe na primjenu ovlasti nadzornih tijela ili drugih sankcija na temelju ove Uredbe. Pravila za upravne novčane kazne mogu se primjenjivati na način da u Danskoj nadležni nacionalni sudovi izriču novčanu kaznu kao kaznenu sankciju, a da u Estoniji nadzorno tijelo izriče novčanu kaznu u okviru prekršajnog postupka, pod uvjetom da takva primjena pravilâ u tim državama članicama ima istovrijedni učinak kao i upravne novčane kazne koje izriču nadzorna tijela. Stoga bi nadležni nacionalni sudovi trebali uzeti u obzir preporuku nadzornog tijela koje ukaže na novčanu kaznu. U svakom slučaju novčane kazne trebale bi biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće. Prirodu tih sankcija kaznenih ili upravnih, trebalo bi odrediti pravom države članice. Na obradu osobnih podataka isključivo u novinarske svrhe ili u svrhe akademskog, umjetničkog ili književnog izražavanja trebalo bi primjenjivati odstupanja ili izuzeća od određenih odredaba ove Uredbe, ako je to potrebno kako bi se uskladilo pravo na zaštitu osobnih podataka s pravom na slobodu izražavanja i informiranja, kako je utvrđeno u članku 11. To bi se posebno trebalo primjenjivati na obradu osobnih podataka u audiovizualnom području te u novinskim i medijskim arhivima. Stoga bi države članice trebale donijeti zakonodavne mjere kojima bi se predvidjela izuzeća i odstupanja potrebna radi usklađivanja tih temeljnih prava. Države članice trebale bi usvojiti takva izuzeća i odstupanja u pogledu općih načela, pravâ ispitanika, u pogledu voditelja obrade i izvršitelja obrade, prijenosa osobnih podataka u treće zemlje ili međunarodne organizacije, neovisnih nadzornih tijela, suradnje i usklađenosti te posebnih slučajeva obrade podataka. Ako se ta izuzeća i odstupanja razlikuju od jedne države članice do druge trebalo bi se primjenjivati pravo države članice koje se primjenjuje na voditelja obrade. Radi uzimanja u obzir važnosti prava na slobodu izražavanja u svakom demokratskom društvu potrebno je široko tumačiti pojmove u vezi s tom slobodom, kao što je novinarstvo. Može se smatrati da je javni pristup službenim dokumentima u javnom interesu. Tijelo javne vlasti ili javno tijelo trebalo bi imati mogućnost javno objaviti osobne podatke iz dokumenata koje takvo tijelo javne vlasti ili javno tijelo posjeduje ako je ta objava predviđena pravom Unije ili pravom države članice koje se primjenjuje na to tijelo javne vlasti ili javno tijelo. Takvim propisima trebali bi se uskladiti javni pristup službenim dokumentima i ponovna uporaba informacija iz javnog sektora s pravom na zaštitu osobnih podataka te bi se njima stoga moglo predvidjeti potrebno usklađivanje s pravom na zaštitu osobnih podataka u skladu s ovom Uredbom. Upućivanje na tijela javne vlasti i javna tijela trebalo bi u ovom kontekstu obuhvaćati sva tijela vlasti ili druga tijela obuhvaćena pravom države članice u pogledu javnog pristupa dokumentima. Ta se Direktiva osobito ne bi smjela primjenjivati na dokumente kojima je pristup izuzet ili ograničen režimima pristupa radi zaštite osobnih podataka te na dijelove dokumenata kojima se može pristupiti pomoću tih režima, a koji sadrže osobne podatke čija je ponovna upotreba predviđena zakonom kao upotreba koja nije u skladu s pravom u pogledu zaštite pojedinaca s obzirom na obradu osobnih podataka. Tim zaštitnim mjerama trebalo bi osigurati da su tehničke i organizacijske mjere na snazi kako bi se osobito zajamčilo načelo smanjenja količine podataka. Daljnja obrada osobnih podataka u svrhe arhiviranja u javnom interesu, u svrhe znanstvenog ili povijesnog istraživanja ili u statističke svrhe provodi se kada voditelj obrade procijeni izvedivost ispunjavanja tih svrha obradom osobnih podataka koji ne omogućuju ili više ne omogućuju identifikaciju ispitanikâ, pod uvjetom da postoje odgovarajuće zaštitne mjere poput, primjerice, pseudonimizacije osobnih podataka. Države članice trebale bi osigurati odgovarajuće zaštitne mjere za obradu osobnih podataka u svrhe arhiviranja u javnom interesu, u svrhe znanstvenog ili povijesnog istraživanja ili u statističke svrhe. Države članice trebale bi biti ovlaštene predvidjeti, pod posebnim uvjetima i uz primjenu odgovarajućih zaštitnih mjera za ispitanike, specifikacije i odstupanja u pogledu zahtjevâ za informiranjem, pravâ na ispravak, na brisanje, na zaborav, na ograničavanja obrade, na prenosivost podataka te na podnošenje prigovora pri obradi osobnih podataka u svrhe arhiviranja u javnom interesu, u svrhe znanstvenog ili povijesnog istraživanja ili u statističke svrhe. Dotični uvjeti i zaštitne mjere mogu podrazumijevati posebne postupke za ispitanike kako bi oni mogli ostvarivati ta prava ako je to primjereno s obzirom na svrhu posebne obrade, uz tehničke i organizacijske mjere usmjerene na smanjenje obrade osobnih podataka na najmanju mjeru kako bi se poštovala načela proporcionalnosti i nužnosti. Obrada osobnih podataka u znanstvene svrhe također bi trebala biti u skladu s drugim relevantnim zakonodavstvom, poput zakonodavstva o kliničkim ispitivanjima. Na temelju registara rezultati istraživanja mogu se unaprijediti jer se temelje na većem broju stanovnika. U okviru društvenih znanosti, istraživanje na temelju registara omogućuje istraživačima da steknu ključno znanje o dugoročnoj povezanosti brojnih društvenih čimbenika, kao što su nezaposlenost i obrazovanje s drugim životnim čimbenicima. Rezultati istraživanja dobiveni putem registara dovode do pouzdanih, visokokvalitetnih spoznaja koje mogu biti temelj za oblikovanje i provedbu politike koja se temelji na znanju; njima se poboljšava kvaliteta života velikog broja ljudi te učinkovitost društvenih usluga. Kako bi se olakšalo znanstveno istraživanje, osobni se podaci mogu obrađivati u svrhe znanstvenog istraživanja, što podliježe odgovarajućim uvjetima i zaštitnim mjerama određenima u pravu Unije ili pravu države članice. Tijela javne vlasti ili javna ili privatna tijela koja posjeduju evidenciju od javnog interesa trebala bi biti službe koje, na temelju prava Unije ili prava države članice, imaju pravnu obvezu stjecati, čuvati, ocjenjivati, slagati, opisivati, komunicirati, promicati, širiti i pružati pristup evidencijama od trajne vrijednosti za opći javni interes. Države članice također bi trebale biti ovlaštene predvidjeti daljnju obradu osobnih podataka u svrhe arhiviranja, na primjer s ciljem pružanja posebnih informacija u vezi s političkim ponašanjem za vrijeme bivših totalitarističkih državnih režima, genocida, zločinâ protiv čovječnosti, posebice holokausta, ili ratnih zločina. Za potrebe ove Uredbe, obrada osobnih podataka u svrhe znanstvenog istraživanja trebala bi se tumačiti u širokom smislu, uključujući primjerice tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti, temeljno istraživanje, primijenjeno istraživanje, istraživanje koje se financira iz privatnih izvora. Dodatno, njome bi se trebao uzeti u obzir cilj Unije na temelju članka 179. UFEU-a u vezi s uspostavom europskog istraživačkog prostora. Svrhe znanstvenog istraživanja trebale bi također obuhvaćati studije koje se provode u javnom interesu u području javnog zdravlja. Kako bi se poštovale posebnosti obrade osobnih podataka u svrhe znanstvenog istraživanja, trebali bi se primjenjivati posebni uvjeti, osobito u pogledu objavljivanja ili druge vrste otkrivanja osobnih podataka u kontekstu svrha znanstvenog istraživanja. Ako su slijedom rezultata znanstvenog istraživanja, osobito u kontekstu zdravlja, potrebne dodatne mjere u interesu ispitanika, u pogledu tih mjera trebala bi se primjenjivati opća pravila iz ove Uredbe. To bi također trebalo obuhvaćati povijesno istraživanje i istraživanje u genealoške svrhe, imajući u vidu da se ova Uredba ne bi trebala primjenjivati na preminule osobe. U pravu Unije ili pravu država članica trebalo bi, u okviru ograničenja ove Uredbe, utvrditi statistički sadržaj, nadzor pristupa, specifikacije za obradu osobnih podataka u statističke svrhe i primjerene mjere kako bi se zaštitila prava i slobode ispitanika te kako bi se osigurala statistička povjerljivost. Statističke svrhe znače svako prikupljanje i obradu osobnih podataka potrebnih za statistička istraživanja ili za proizvodnju statističkih rezultata. Ti statistički rezultati mogu se dalje upotrijebiti u različite svrhe, među ostalim u svrhu znanstvenog istraživanja. Pod statističkom svrhom podrazumijeva se da rezultat obrade u statističke svrhe nisu osobni podaci, već agregirani podaci te da se taj rezultat ili podaci ne upotrebljavaju kao potpora mjerama ili odlukama u vezi nekog pojedinca. Europsku statistiku trebalo bi razvijati, izrađivati i diseminirati u skladu sa statističkim načelima kako je određeno u članku 338. UFEU-a, dok bi nacionalna statistika trebala biti i u skladu s pravom države članice. U Uredbi EZ br. Time se ne dovode u pitanje postojeće obveze država članica da primijene pravila o čuvanju profesionalne tajne kada pravo Unije tako nalaže. Konkretnije, delegirane akte trebalo bi donositi poštujući kriterije i zahtjeve za mehanizme certificiranja, informacije koje se iznose putem standardiziranih ikona i postupke za utvrđivanje takvih ikona. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom EU br. U tom kontekstu Komisija bi trebala razmotriti posebne mjere za mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća. Ugovora o Europskoj uniji UEU. U skladu s načelom proporcionalnosti, utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva. Obrade koje su već u tijeku na datum početka primjene ove Uredbe trebalo bi uskladiti s ovom Uredbom u roku od dvije godine nakon što ova Uredba stupi na snagu. Opće odredbe Članak 1. Predmet i ciljevi 1. Ovom se Uredbom utvrđuju pravila povezana sa zaštitom pojedinaca u pogledu obrade osobnih podataka i pravila povezana sa slobodnim kretanjem osobnih podataka. Ovom se Uredbom štite temeljna prava i slobode pojedinaca, a posebno njihovo pravo na zaštitu osobnih podataka. Slobodno kretanje osobnih podataka unutar Unije ne ograničava se ni zabranjuje iz razloga povezanih sa zaštitom pojedinaca u pogledu obrade osobnih podataka. Glavno područje primjene 1. Ova se Uredba primjenjuje na obradu osobnih podataka koja se u cijelosti obavlja automatizirano te na neautomatiziranu obradu osobnih podataka koji čine dio sustava pohrane ili su namijenjeni biti dio sustava pohrane. Ova se Uredba ne odnosi na obradu osobnih podataka: a tijekom djelatnosti koja nije obuhvaćena opsegom prava Unije; b koju obavljaju države članice kada obavljaju aktivnosti koje su obuhvaćene područjem primjene glave V. UEU-a; c koju provodi fizička osoba tijekom isključivo osobnih ili kućnih aktivnosti; d koju obavljaju nadležna tijela u svrhu sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija, uključujući zaštitu od prijetnji javnoj sigurnosti i njihova sprečavanja. Na obradu osobnih podataka koju obavljaju institucije, tijela, uredi i agencije Unije primjenjuje se Uredba EZ br. Teritorijalno područje primjene 1. Ova se Uredba odnosi na obradu osobnih podataka u okviru aktivnosti poslovnog nastana voditelja obrade ili izvršitelja obrade u Uniji, neovisno o tome obavlja li se obrada u Uniji ili ne. Ova se Uredba primjenjuje na obradu osobnih podataka ispitanikâ u Uniji koju obavlja voditelj obrade ili izvršitelj obrade bez poslovnog nastana u Uniji, ako su aktivnosti obrade povezane s: a nuđenjem robe ili usluga takvim ispitanicima u Uniji, neovisno o tome treba li ispitanik izvršiti plaćanje; ili b praćenjem njihova ponašanja dokle god se njihovo ponašanje odvija unutar Unije. Ova se Uredba primjenjuje na obradu osobnih podataka koju obavlja voditelj obrade koji nema poslovni nastan u Uniji, već na mjestu gdje se pravo države članice primjenjuje na temelju međunarodnog javnog prava. Definicije Za potrebe ove Uredbe: 1. Međutim, tijela javne vlasti koja mogu primiti osobne podatke u okviru određene istrage u skladu s pravom Unije ili države članice ne smatraju se primateljima; obrada tih podataka koju obavljaju ta tijela javne vlasti mora biti u skladu s primjenjivim pravilima o zaštiti podataka prema svrhama obrade; 10. Načela obrade osobnih podataka 1. Voditelj obrade odgovoran je za usklađenost sa stavkom 1. Obrada je zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: a ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više posebnih svrha; b obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora; c obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade; d obrada je nužna kako bi se zaštitili ključni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe; e obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade; f obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu osobnih podataka, osobito ako je ispitanik dijete. Točka f prvog podstavka ne odnosi se na obradu koju provode tijela javne vlasti pri izvršavanju svojih zadaća. Države članice mogu zadržati ili uvesti posebne odredbe kako bi se primjena pravila ove Uredbe s obzirom na obradu prilagodila radi usklađivanja sa stavkom 1. Pravna osnova za obradu iz stavka 1. Svrha obrade određuje se tom pravnom osnovom ili, u pogledu obrade iz stavka 1. Ta pravna osnova može sadržavati posebne odredbe kako bi se prilagodila primjena pravila ove Uredbe, među ostalim opće uvjete kojima se uređuje zakonitost obrade od strane voditelja obrade, vrste podataka koji su predmet obrade, dotične ispitanike, subjekte kojima se osobni podaci mogu otkriti i svrhe u koje se podaci mogu otkriti, ograničavanje svrhe, razdoblje pohrane te aktivnosti obrade i postupke obrade, uključujući mjere za osiguravanje zakonite i poštene obrade, kao i za druge posebne situacije obrade kako je navedeno u poglavlju IX. Pravom Unije ili pravom države članice mora se ostvariti cilj od javnog interesa te ono mora biti razmjerno zakonitom cilju koji se želi postići. Ako se obrada u svrhu koja je različita od svrhe u koju su podaci prikupljeni ne temelji na privoli ispitanika ili na pravu Unije ili pravu države članice koje predstavlja nužnu i razmjernu mjeru u demokratskom društvu za zaštitu ciljeva iz članka 23. Kada se obrada temelji na privoli, voditelj obrade mora moći dokazati da je ispitanik dao privolu za obradu svojih osobnih podataka. Ako ispitanik da privolu u vidu pisane izjave koja se odnosi i na druga pitanja, zahtjev za privolu mora biti predočen na način da ga se može jasno razlučiti od drugih pitanja, u razumljivom i lako dostupnom obliku uz uporabu jasnog i jednostavnog jezika. Svaki dio takve izjave koji predstavlja kršenje ove Uredbe nije obvezujući. Ispitanik ima pravo u svakom trenutku povući svoju privolu. Povlačenje privole ne utječe na zakonitost obrade na temelju privole prije njezina povlačenja. Prije davanja privole, ispitanika se o tome obavješćuje. Povlačenje privole mora biti jednako jednostavno kao i njezino davanje. Kada se procjenjuje je li privola bila dobrovoljna, u najvećoj mogućoj mjeri uzima se u obzir je li, među ostalim, izvršenje ugovora, uključujući pružanje usluge, uvjetovano privolom za obradu osobnih podataka koja nije nužna za izvršenje tog ugovora. Uvjeti koji se primjenjuju na privolu djeteta u odnosu na usluge informacijskog društva 1. Kada se primjenjuje članak 6. Ako je dijete ispod dobne granice od 16 godina takva je obrada zakonita samo ako i u mjeri u kojoj je privolu dao ili odobrio nositelj roditeljske odgovornosti nad djetetom. Države članice mogu u te svrhe zakonom predvidjeti nižu dobnu granicu, pod uvjetom da takva niža dobna granica nije niža od 13 godina. Voditelj obrade mora uložiti razumne napore u provjeru je li privolu u takvim slučajevima dao ili odobrio nositelj roditeljske odgovornosti nad djetetom, uzimajući u obzir dostupnu tehnologiju. Obrada posebnih kategorija osobnih podataka 1. Zabranjuje se obrada osobnih podataka koji otkrivaju rasno ili etničko podrijetlo, politička mišljenja, vjerska ili filozofska uvjerenja ili članstvo u sindikatu te obrada genetskih podataka, biometrijskih podataka u svrhu jedinstvene identifikacije pojedinca, podataka koji se odnose na zdravlje ili podataka o spolnom životu ili seksualnoj orijentaciji pojedinca. Osobni podaci iz stavka 1. Države članice mogu zadržati ili uvesti dodatne uvjete, uključujući ograničenja s obzirom na obradu genetskih podataka, biometrijskih podataka ili podataka koji se odnose na zdravlje. Obrada osobnih podataka koji se odnose na kaznene osude i kažnjiva djela Obrada osobnih podataka koji se odnose na kaznene osude i kažnjiva djela ili povezane mjere sigurnosti na temelju članka 6. Svaki sveobuhvatni registar kaznenih osuda vodi se samo pod nadzorom službenog tijela vlasti. Obrada koja ne zahtijeva identifikaciju 1. Ako se u svrhe u koje voditelj obrade obrađuje osobne podatke ne zahtijeva ili više ne zahtijeva da voditelj obrade identificira ispitanika, voditelj obrade nije obvezan zadržavati, stjecati ili obrađivati dodatne informacije radi identificiranja ispitanika samo u svrhu poštovanja ove Uredbe. Ako u slučajevima iz stavka 1. U takvim slučajevima ne primjenjuju se članci od 15. Prava ispitanika Odjeljak 1. Transparentnost i modaliteti Članak 12. Transparentne informacije, komunikacija i modaliteti za ostvarivanje prava ispitanika 1. Voditelj obrade poduzima odgovarajuće mjere kako bi se ispitaniku pružile sve informacije iz članaka 13. Informacije se pružaju u pisanom obliku ili drugim sredstvima, među ostalim, ako je prikladno, elektroničkim putem. Ako to zatraži ispitanik, informacije se mogu pružiti usmenim putem, pod uvjetom da je drugim sredstvima utvrđen identitet ispitanika. Voditelj obrade olakšava ostvarivanje prava ispitanika iz članaka od 15. U slučajevima iz članka 11. Voditelj obrade ispitaniku na zahtjev pruža informacije o poduzetim radnjama iz članaka od 15. Taj se rok može prema potrebi produljiti za dodatna dva mjeseca, uzimajući u obzir složenost i broj zahtjevâ. Voditelj obrade obavješćuje ispitanika o svakom takvom produljenju u roku od mjesec dana od zaprimanja zahtjeva, zajedno s razlozima odgađanja. Ako ispitanik podnese zahtjev elektroničkim putem, informacije se pružaju elektroničkim putem ako je to moguće, osim ako ispitanik zatraži drugačije. Ako voditelj obrade ne postupi po zahtjevu ispitanika, voditelj obrade bez odgađanja i najkasnije jedan mjesec od primitka zahtjeva izvješćuje ispitanika o razlozima zbog kojih nije postupio i o mogućnosti podnošenja pritužbe nadzornom tijelu i traženja pravnog lijeka. Informacije pružene u skladu s člancima 13. Ako su zahtjevi ispitanika očito neutemeljeni ili pretjerani, osobito zbog njihova učestalog ponavljanja, voditelj obrade može: a naplatiti razumnu naknadu uzimajući u obzir administrativne troškove pružanja informacija ili obavijesti ili postupanje po zahtjevu; ili b odbiti postupiti po zahtjevu. Teret dokaza očigledne neutemeljenosti ili pretjeranosti zahtjeva jest na voditelju obrade. Ne dovodeći u pitanje članak 11. Informacije koje treba pružiti ispitanicima u skladu s člancima 13. Ako su ikone prikazane elektroničkim putem, one moraju biti strojno čitljive. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 92. Informacije i pristup osobnim podacima Članak 13. Informacije koje treba dostaviti ako se osobni podaci prikupljaju od ispitanika 1. Ako su osobni podaci koji se odnose na ispitanika prikupljeni od ispitanika, voditelj obrade u trenutku prikupljanja osobnih podataka ispitaniku pruža sve sljedeće informacije: a identitet i kontaktne podatke voditelja obrade i, ako je primjenjivo, predstavnika voditelja obrade; b kontaktne podatke službenika za zaštitu podataka, ako je primjenjivo; c svrhe obrade radi kojih se upotrebljavaju osobni podaci kao i pravnu osnovu za obradu; d ako se obrada temelji na članku 6. Osim informacija iz stavka 1. Ako voditelj obrade namjerava dodatno obrađivati osobne podatke u svrhu koja je različita od one za koju su osobni podaci prikupljeni, voditelj obrade prije te dodatne obrade ispitaniku pruža informacije o toj drugoj svrsi te sve druge relevantne informacije iz stavka 2. Informacije koje se trebaju pružiti ako osobni podaci nisu dobiveni od ispitanika 1. Ako osobni podaci nisu dobiveni od ispitanika, voditelj obrade ispitaniku pruža sljedeće informacije: a identitet i kontaktne podatke voditelja obrade i predstavnika voditelja obrade, ako je primjenjivo; b kontaktne podatke službenika za zaštitu podataka, ako je primjenjivo; c svrhe obrade kojoj su namijenjeni osobni podaci kao i pravnu osnovu za obradu; d kategorije osobnih podataka o kojima je riječ; e primatelje ili kategorije primatelja osobnih podataka, prema potrebi; f ako je primjenjivo, namjeru voditelja obrade da osobne podatke prenese primatelju u trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji te postojanje ili nepostojanje odluke Komisije o primjerenosti, ili u slučaju prijenosâ iz članka 46. Osim informacija iz stavka 1. Voditelj obrade pruža informacije iz stavaka 1. Ako voditelj obrade namjerava dodatno obrađivati osobne podatke u svrhu koja je različita od one za koju su osobni podaci dobiveni, voditelj obrade prije te dodatne obrade ispitaniku pruža informacije o toj drugoj svrsi te sve druge relevantne informacije iz stavka 2. U takvim slučajevima voditelj obrade poduzima odgovarajuće mjere zaštite prava i sloboda te legitimnih interesa ispitanikâ, među ostalim stavljanjem informacija na raspolaganje javnosti; c dobivanje ili otkrivanje podataka izrijekom je propisano pravom Unije ili pravom države članice kojem podliježe voditelj obrade, a koje predviđa odgovarajuće mjere zaštite legitimnih interesa ispitanika; ili d ako osobni podaci moraju ostati povjerljivi u skladu s obvezom čuvanja profesionalne tajne koju uređuje pravo Unije ili pravo države članice, uključujući obvezu čuvanja tajne koja se navodi u statutu. Pravo ispitanika na pristup 1. Ispitanik ima pravo dobiti od voditelja obrade potvrdu obrađuju li se osobni podaci koji se odnose na njega te ako se takvi osobni podaci obrađuju, pristup osobnim podacima i sljedećim informacijama: a svrsi obrade; b kategorijama osobnih podataka o kojima je riječ; c primateljima ili kategorijama primatelja kojima su osobni podaci otkriveni ili će im biti otkriveni, osobito primateljima u trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama; d ako je to moguće, predviđenom razdoblju u kojem će osobni podaci biti pohranjeni ili, ako to nije moguće, kriterijima korištenima za utvrđivanje tog razdoblja; e postojanju prava da se od voditelja obrade zatraži ispravak ili brisanje osobnih podataka ili ograničavanje obrade osobnih podataka koji se odnose na ispitanika ili prava na prigovor na takvu obradu f pravu na podnošenje pritužbe nadzornom tijelu; g ako se osobni podaci ne prikupljaju od ispitanika, svakoj dostupnoj informaciji o njihovu izvoru; h postojanju automatiziranog donošenja odluka, što uključuje izradu profila iz članka 22. Ako se osobni podaci prenose u treću zemlju ili međunarodnu organizaciju, ispitanik ima pravo biti informiran o odgovarajućim zaštitnim mjerama u skladu s člankom 46. Voditelj obrade osigurava kopiju osobnih podataka koji se obrađuju. Za sve dodatne kopije koje zatraži ispitanik voditelj obrade može naplatiti razumnu naknadu na temelju administrativnih troškova. Ako ispitanik podnese zahtjev elektroničkim putem te osim ako ispitanik zatraži drukčije, informacije se pružaju u uobičajenom elektroničkom obliku. Pravo na dobivanje kopije iz stavka 3. Ispravak i brisanje Članak 16. Pravo na ispravak Ispitanik ima pravo bez nepotrebnog odgađanja ishoditi od voditelja obrade ispravak netočnih osobnih podataka koji se na njega odnose. Uzimajući u obzir svrhe obrade, ispitanik ima pravo dopuniti nepotpune osobne podatke, među ostalim i davanjem dodatne izjave. Ispitanik ima pravo od voditelja obrade ishoditi brisanje osobnih podataka koji se na njega odnose bez nepotrebnog odgađanja te voditelj obrade ima obvezu obrisati osobne podatke bez nepotrebnog odgađanja ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta: a osobni podaci više nisu nužni u odnosu na svrhe za koje su prikupljeni ili na drugi način obrađeni; b ispitanik povuče privolu na kojoj se obrada temelji u skladu s člankom 6. Ako je voditelj obrade javno objavio osobne podatke i dužan je u skladu sa stavkom 1. Pravo na ograničenje obrade 1. Ispitanik ima pravo od voditelja obrade ishoditi ograničenje obrade ako je ispunjeno jedno od sljedećeg: a ispitanik osporava točnost osobnih podataka, na razdoblje kojim se voditelju obrade omogućuje provjera točnosti osobnih podataka; b obrada je nezakonita i ispitanik se protivi brisanju osobnih podataka te umjesto toga traži ograničenje njihove uporabe; c voditelj obrade više ne treba osobne podatke za potrebe obrade, ali ih ispitanik traži radi postavljanja, ostvarivanja ili obrane pravnih zahtjeva; d ispitanik je uložio prigovor na obradu na temelju članka 21. Ako je obrada ograničena stavkom 1. Ispitanika koji je ishodio ograničenje obrade na temelju stavka 1. Obveza izvješćivanja u vezi s ispravkom ili brisanjem osobnih podataka ili ograničenjem obrade Voditelj obrade priopćuje svaki ispravak ili brisanje osobnih podataka ili ograničenje obrade provedeno u skladu s člankom 16. Voditelj obrade obavješćuje ispitanika o tim primateljima ako to ispitanik zatraži. Pravo na prenosivost podataka 1. Ispitanik ima pravo zaprimiti osobne podatke koji se odnose na njega, a koje je pružio voditelju obrade u strukturiranom, uobičajeno upotrebljavanom i strojno čitljivom formatu te ima pravo prenijeti te podatke drugom voditelju obrade bez ometanja od strane voditelja obrade kojem su osobni podaci pruženi, ako: a obrada se temelji na privoli u skladu s člankom 6. Prilikom ostvarivanja svojih prava na prenosivost podataka na temelju stavka 1. Ostvarivanjem prava iz stavka 1. To se pravo ne primjenjuje na obradu nužnu za obavljanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti dodijeljene voditelju obrade. Pravo iz stavka 1. Pravo na prigovor i automatizirano pojedinačno donošenje odluka Članak 21. Pravo na prigovor 1. Ispitanik ima pravo na temelju svoje posebne situacije u svakom trenutku uložiti prigovor na obradu osobnih podataka koji se odnose na njega, u skladu s člankom 6. Voditelj obrade više ne smije obrađivati osobne podatke osim ako voditelj obrade dokaže da postoje uvjerljivi legitimni razlozi za obradu koji nadilaze interese, prava i slobode ispitanika ili radi postavljanja, ostvarivanja ili obrane pravnih zahtjeva. Ako se osobni podaci obrađuju za potrebe izravnog marketinga, ispitanik u svakom trenutku ima pravo uložiti prigovor na obradu osobnih podataka koji se odnose na njega za potrebe takvog marketinga, što uključuje izradu profila u mjeri koja je povezana s takvim izravnim marketingom. Ako se ispitanik protivi obradi za potrebe izravnog marketinga, osobni podaci više se ne smiju obrađivati u takve svrhe. Najkasnije u trenutku prve komunikacije s ispitanikom, ispitaniku se izričito mora skrenuti pozornost na pravo iz stavaka 1. Ako se osobni podaci obrađuju u svrhe znanstvenog ili povijesnog istraživanja ili u statističke svrhe na temelju članka 89. Automatizirano pojedinačno donošenje odluka, uključujući izradu profila 1. Ispitanik ima pravo da se na njega ne odnosi odluka koja se temelji isključivo na automatiziranoj obradi, uključujući izradu profila, koja proizvodi pravne učinke koji se na njega odnose ili na sličan način značajno na njega utječu. U slučajevima iz stavka 2. Odluke iz stavka 2. Na temelju prava Unije ili prava države članice kojem podliježu voditelj obrade podataka ili izvršitelj obrade zakonskom mjerom može se ograničiti opseg obveza i prava iz članaka od 12. Osobito, svaka zakonodavna mjera iz stavka 1. Voditelj obrade i izvršitelj obrade Odjeljak 1. Opće obveze Članak 24. Obveze voditelja obrade 1. Uzimajući u obzir prirodu, opseg, kontekst i svrhe obrade, kao i rizike različitih razina vjerojatnosti i ozbiljnosti za prava i slobode pojedinaca, voditelj obrade provodi odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere kako bi osigurao i mogao dokazati da se obrada provodi u skladu s ovom Uredbom. Te se mjere prema potrebi preispituju i ažuriraju. Ako su razmjerne u odnosu na aktivnosti obrade, mjere iz stavka 1. Poštovanje odobrenih kodeksa ponašanja iz članka 40. Tehnička i integrirana zaštita podataka 1. Uzimajući u obzir najnovija dostignuća, trošak provedbe te prirodu, opseg, kontekst i svrhe obrade, kao i rizike različitih razina vjerojatnosti i ozbiljnosti za prava i slobode pojedinaca koji proizlaze iz obrade podataka, voditelj obrade, i u vrijeme određivanja sredstava obrade i u vrijeme same obrade, provodi odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere, poput pseudonimizacije, za omogućavanje učinkovite primjene načela zaštite podataka, kao što je smanjenje količine podataka, te uključenje zaštitnih mjera u obradu kako bi se ispunili zahtjevi iz ove Uredbe i zaštitila prava ispitanika. Voditelj obrade provodi odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere kojima se osigurava da integriranim načinom budu obrađeni samo osobni podaci koji su nužni za svaku posebnu svrhu obrade. Ta se obveza primjenjuje na količinu prikupljenih osobnih podataka, opseg njihove obrade, razdoblje pohrane i njihovu dostupnost. Točnije, takvim se mjerama osigurava da osobni podaci nisu automatski, bez intervencije pojedinca, dostupni neograničenom broju pojedinca. Odobren mehanizam certificiranja sukladno članku 42. Zajednički voditelji obrade 1. Ako dvoje ili više voditelja obrade zajednički odrede svrhe i načine obrade, oni su zajednički voditelji obrade. Oni na transparentan način određuju svoje odgovornosti za poštovanje obveza iz ove Uredbe, osobito s obzirom na ostvarivanje prava ispitanika i svojih dužnosti u pogledu pružanja informacija iz članaka 13. Dogovorom se može odrediti kontaktna točka za ispitanike. Dogovor iz stavka 1. Bit dogovora mora biti dostupna ispitaniku. Bez obzira na uvjete dogovora iz stavka 1. Predstavnici voditeljâ obrade ili izvršitelja obrade koji nemaju poslovni nastan u Uniji 1. Ako se primjenjuje članak 3. Ova se obveza iz stavka 1. Predstavnik mora imati poslovni nastan u jednoj od država članica u kojoj se nalaze ispitanici čiji se osobni podaci obrađuju u vezi s robom ili uslugama koje im se nude ili čije se ponašanje prati. Voditelj obrade ili izvršitelj obrade ovlašćuju predstavnika kako bi se, uz obraćanje voditelju obrade ili izvršitelju obrade ili umjesto obraćanja njima, njemu obraćali osobito nadzorna tijela i ispitanici u pogledu svih pitanja u vezi s obradom za potrebe osiguravanja sukladnosti s ovom Uredbom. Imenovanje predstavnika voditelja obrade ili izvršitelja obrade ne utječe na pravne zahtjeve koji bi mogle biti postavljeni protiv samog voditelja obrade ili izvršitelja obrade. Ako se obrada provodi u ime voditelja obrade, voditelj obrade koristi se jedino izvršiteljima obrade koji u dovoljnoj mjeri jamče provedbu odgovarajućih tehničkih i organizacijskih mjera na način da je obrada u skladu sa zahtjevima iz ove Uredbe i da se njome osigurava zaštita prava ispitanika. Izvršitelj obrade ne smije angažirati drugog izvršitelja obrade bez prethodnog posebnog ili općeg pisanog odobrenja voditelja obrade. U slučaju općeg pisanog odobrenja, izvršitelj obrade obavješćuje voditelja obrade o svim planiranim izmjenama u vezi s dodavanjem ili zamjenom drugih izvršitelja obrade kako bi time voditelju obrade omogućio da uloži prigovor na takve izmjene. Obrada koju provodi izvršitelj obrade uređuje se ugovorom ili drugim pravnim aktom u skladu s pravom Unije ili pravom države članice, koji izvršitelja obrade obvezuje prema voditelju obrade, a koji navodi predmet i trajanje obrade, prirodu i svrhu obrade, vrstu osobnih podataka i kategoriju ispitanika te obveze i prava voditelja obrade. Tim se ugovorom ili drugim pravnim aktom osobito određuje da izvršitelj obrade: a obrađuje osobne podatke samo prema zabilježenim uputama voditelja obrade, među ostalim s obzirom na prijenose osobnih podataka trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji, osim ako to nalaže pravo Unije ili pravo države članice kojem podliježe izvršitelj obrade; u tom slučaju izvršitelj obrade izvješćuje voditelja obrade o tom pravnom zahtjevu prije obrade, osim ako se tim pravom zabranjuje takvo izvješćivanje zbog važnih razloga od javnog interesa; b osigurava da su se osobe ovlaštene za obradu osobnih podataka obvezale na poštovanje povjerljivosti ili da podliježu zakonskim obvezama o povjerljivosti; c poduzima sve potrebne mjere u skladu s člankom 32. U pogledu točke h prvog podstavka, izvršitelj obrade odmah obavješćuje voditelja obrade ako prema njegovu mišljenju određena uputa krši ovu Uredbu ili druge odredbe Unije ili države članice o zaštiti podataka. Ako izvršitelj obrade angažira drugog izvršitelja obrade za provođenje posebnih aktivnosti obrade u ime voditelja obrade, iste obveze za zaštitu podataka kao one koje su navedene u ugovoru ili drugom pravnom aktu između voditelja obrade i izvršitelja obrade iz stavka 3. Ako taj drugi izvršitelj obrade ne ispunjava obveze zaštite podataka, početni izvršitelj obrade ostaje u cijelosti odgovoran voditelju obrade za izvršavanje obveza tog drugog izvršitelja obrade. Poštovanje od strane izvršitelja obrade odobrenih kodeksa ponašanja iz članka 40. Ne dovodeći u pitanje pojedinačni ugovor između voditelja obrade i izvršitelja obrade, ugovor ili drugi pravni akt iz stavaka 3. Komisija može utvrditi standardne ugovorne klauzule za pitanja iz stavka 3. Nadzorno tijelo može donijeti standardne ugovorne klauzule za pitanja iz stavka 3. Ugovor ili drugi pravni akt iz stavaka 3. Ne dovodeći u pitanje članke 82. Obrada pod vodstvom voditelja obrade ili izvršitelja obrade Izvršitelj obrade i bilo koja osoba koja djeluje pod vodstvom voditelja obrade ili izvršitelja obrade koja ima pristup osobnim podacima, ne obrađuje te podatke ako to ne zatraži voditelj obrade, osim ako to nalaže pravo Unije ili pravo države članice. Evidencija aktivnosti obrade 1. Svaki voditelj obrade i predstavnik voditelja obrade, ako je primjenjivo, vodi evidenciju aktivnosti obrade za koje je odgovoran. Ta evidencija sadržava sve sljedeće informacije: a ime i kontaktne podatke voditelja obrade i, ako je primjenjivo, zajedničkog voditelja obrade, predstavnika voditelja obrade i službenika za zaštitu podataka; b svrhe obrade; c opis kategorija ispitanika i kategorija osobnih podataka; d kategorije primateljâ kojima su osobni podaci otkriveni ili će im biti otkriveni, uključujući primatelje u trećim zemljama ili međunarodne organizacije; e ako je primjenjivo, prijenose osobnih podataka u treću zemlju ili međunarodnu organizaciju, uključujući identificiranje te treće zemlje ili međunarodne organizacije te, u slučaju prijenosa iz članka 49. Svaki izvršitelj obrade i predstavnik izvršitelja obrade, ako je primjenjivo, vodi evidenciju svih kategorija aktivnosti obrade koje se obavljaju za voditelja obrade, koja sadržava: a ime i kontaktne podatke jednog ili više izvršitelja obrade i svakog voditelja obrade u čije ime izvršitelj obrade djeluje te, ako je primjenjivo, predstavnika voditelja obrade ili izvršitelja obrade te službenika za zaštitu podataka; b kategorije obrade koje se obavljaju u ime svakog voditelja obrade; c ako je primjenjivo, prijenos osobnih podataka u treću zemlju ili međunarodnu organizaciju, uključujući identificiranje te treće zemlje ili međunarodne organizacije te, u slučaju prijenosa iz članka 49. Evidencija iz stavaka 1. Voditelj obrade ili izvršitelj obrade te predstavnik voditelja obrade ili izvršitelja obrade, ako je primjenjivo, na zahtjev daju nadzornom tijelu uvid u evidenciju. Obveze iz stavaka 1. Suradnja s nadzornim tijelom Voditelj obrade i izvršitelj obrade te, ako je to primjenjivo, njihovi predstavnici, na zahtjev surađuju s nadzornim tijelom u ispunjavanju njegovih zadaća. Sigurnost osobnih podataka Članak 32. Uzimajući u obzir najnovija dostignuća, troškove provedbe te prirodu, opseg, kontekst i svrhe obrade, kao i rizik različitih razina vjerojatnosti i ozbiljnosti za prava i slobode pojedinaca, voditelj obrade i izvršitelj obrade provode odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere kako bi osigurali odgovarajuću razinu sigurnosti s obzirom na rizik, uključujući prema potrebi: a pseudonimizaciju i enkripciju osobnih podataka; b sposobnost osiguravanja trajne povjerljivosti, cjelovitosti, dostupnosti i otpornosti sustava i usluga obrade; c sposobnost pravodobne ponovne uspostave dostupnosti osobnih podataka i pristupa njima u slučaju fizičkog ili tehničkog incidenta; d proces za redovno testiranje, ocjenjivanje i procjenjivanje učinkovitosti tehničkih i organizacijskih mjera za osiguravanje sigurnosti obrade. Prilikom procjene odgovarajuće razine sigurnosti u obzir se posebno uzimaju rizici koje predstavlja obrada, posebno rizici od slučajnog ili nezakonitog uništenja, gubitka, izmjene, neovlaštenog otkrivanja osobnih podataka ili neovlaštenog pristupa osobnim podacima koji su preneseni, pohranjeni ili na drugi način obrađivani. Poštovanje odobrenog kodeksa ponašanja iz članka 40. Voditelj obrade i izvršitelj obrade poduzimaju mjere kako bi osigurali da svaki pojedinac koji djeluje pod odgovornošću voditelja obrade ili izvršitelja obrade, a koji ima pristup osobnim podacima, ne obrađuje te podatke ako to nije prema uputama voditelja obrade, osim ako je to obvezan učiniti prema pravu Unije ili pravu države članice. Izvješćivanje nadzornog tijela o povredi osobnih podataka 1. U slučaju povrede osobnih podataka voditelj obrade bez nepotrebnog odgađanja i, ako je izvedivo, najkasnije 72 sata nakon saznanja o toj povredi, izvješćuje nadzorno tijelo nadležno u skladu s člankom 55. Ako izvješćivanje nije učinjeno unutar 72 sata, mora biti popraćeno razlozima za kašnjenje. Izvršitelj obrade bez nepotrebnog odgađanja izvješćuje voditelja obrade nakon što sazna za povredu osobnih podataka. U izvješćivanju iz stavka 1. Ako i u onoj mjeri u kojoj nije moguće istodobno pružiti informacije, informacije je moguće postupno pružati bez nepotrebnog daljnjeg odgađanja. Voditelj obrade dokumentira sve povrede osobnih podataka, uključujući činjenice vezane zapovredu osobnih podataka, njezine posljedice i mjere poduzete za popravljanje štete. Ta dokumentacija nadzornom tijelu omogućuje provjeru poštovanja ovog članka. Obavješćivanje ispitanika o povredi osobnih podataka 1. U slučaju povrede osobnih podataka koje će vjerojatno prouzročiti visok rizik za prava i slobode pojedinaca, voditelj obrade bez nepotrebnog odgađanja obavješćuje ispitanika o povredi osobnih podataka. Obavješćivanjem ispitanika iz stavka 1. Obavješćivanje ispitanika iz stavka 1. U takvom slučaju mora postojati javno obavješćivanje ili slična mjera kojom se ispitanici obavješćuju na jednako djelotvoran način. Ako voditelj obrade nije do tog trenutka obavijestio ispitanika o povredi osobnih podataka, nakon razmatranja razine vjerojatnosti da će povreda osobnih podataka prouzročiti visok rizik, nadzorno tijelo može od njega zahtijevati da to učini ili može zaključiti da je ispunjen neki od uvjeta navedenih u stavku 3. Procjena učinka na zaštitu podataka i prethodno savjetovanje Članak 35. Procjena učinka na zaštitu podataka 1. Ako je vjerojatno da će neka vrsta obrade, osobito putem novih tehnologija i uzimajući u obzir prirodu, opseg, kontekst i svrhe obrade, prouzročiti visok rizik za prava i slobode pojedinaca, voditelj obrade prije obrade provodi procjenu učinka predviđenih postupaka obrade na zaštitu osobnih podataka. Jedna procjena može se odnositi na niz sličnih postupaka obrade koji predstavljaju slične visoke rizike. Pri provođenju procjene učinka na zaštitu podataka voditelj obrade traži savjet od službenika za zaštitu podataka, ako je on imenovan. Procjena učinka na zaštitu podataka iz stavka 1. Nadzorno tijelo uspostavlja i javno objavljuje popis vrsta postupaka obrade koje podliježu zahtjevu za procjenu učinka na zaštitu podataka u skladu sa stavkom 1. Nadzorno tijelo priopćuje te popise Odboru iz članka 68. Nadzorno tijelo može također uspostaviti i javno objaviti popis vrsta postupaka obrade za koje nije potrebna procjena učinka na zaštitu podataka. Nadzorno tijelo priopćuje te popise Odboru. Prije usvajanja popisa iz stavaka 4. Procjena sadrži barem: a sustavan opis predviđenih postupaka obrade i svrha obrade, uključujući, ako je primjenjivo, legitimni interes voditelja obrade; b procjenu nužnosti i proporcionalnosti postupaka obrade povezanih s njihovim svrhama; c procjenu rizika za prava i slobode ispitanikâ iz stavka 1. Poštovanje odobrenih kodeksa ponašanja iz članka 40. Prema potrebi voditelj obrade od ispitanika ili njihovih predstavnika traži mišljenje o namjeravanoj obradi, ne dovodeći u pitanje komercijalne ili javne interese ili sigurnost postupka obrade. Ako obrada u skladu s člankom 6. Prema potrebi voditelj obrade provodi preispitivanje kako bi procijenio je li obrada provedena u skladu s procjenom učinka na zaštitu podataka barem onda kada postoji promjena u razini rizika koji predstavljaju postupci obrade. Voditelj obrade savjetuje se s nadzornim tijelom prije obrade ako se procjenom učinka na zaštitu podataka iz članka 35. Ako nadzorno tijelo smatra da bi se namjeravanom obradom iz stavka 1. Taj se rok može prema potrebi produžiti za šest tjedana, uzimajući u obzir složenost namjeravane obrade. Nadzorno tijelo u roku od mjesec dana od zaprimanja zahtjeva obavješćuje voditelja obrade, i, prema potrebi, izvršitelja obrade o svakom takvom produljenju i o razlozima odgode. Ti se rokovi mogu suspendirati sve dok nadzorno tijelo ne dobije informacije koje je moglo zatražiti u svrhe savjetovanja. Prilikom savjetovanja s nadzornim tijelom u skladu sa stavkom 1. Države članice savjetuju se s nadzornim tijelom tijekom izrade prijedloga zakonodavne mjere koju donosi nacionalni parlament ili podzakonske mjere koja se temelji na takvoj zakonodavnoj mjeri, a koja se odnosi na obradu. Službenik za zaštitu podataka Članak 37. Imenovanje službenika za zaštitu podataka 1. Grupa poduzetnika može imenovati jednog službenika za zaštitu podataka pod uvjetom da je službenik za zaštitu podataka lako dostupan iz svakog poslovnog nastana. Ako je voditelj obrade ili izvršitelj obrade tijelo javne vlasti ili javno tijelo, za nekoliko takvih vlasti ili tijela može se imenovati jedan službenik za zaštitu podataka, uzimajući u obzir njihovu organizacijsku strukturu i veličinu. U slučajevima osim onih iz stavka 1. Službenik za zaštitu podataka može djelovati za takva udruženja i druga tijela koji predstavljaju voditelje obrade ili izvršitelje obrade. Službenik za zaštitu podataka imenuje se na temelju stručnih kvalifikacija, a osobito stručnog znanja o pravu i praksama u području zaštite podataka te sposobnosti izvršavanja zadaća iz članka 39. Službenik za zaštitu podataka može biti član osoblja voditelja obrade ili izvršitelja obrade ili obavljati zadaće na temelju ugovora o djelu. Voditelj obrade ili izvršitelj obrade objavljuje kontaktne podatke službenika za zaštitu podataka i priopćuje ih nadzornom tijelu. Radno mjesto službenika za zaštitu podataka 1. Voditelj obrade i izvršitelj obrade osiguravaju da je službenik za zaštitu podataka na primjeren način i pravodobno uključen u sva pitanja u pogledu zaštite osobnih podataka. Voditelj obrade i izvršitelj obrade podupiru službenika za zaštitu podataka u izvršavanju zadaća iz članka 39. Voditelj obrade i izvršitelj obrade osiguravaju da službenik za zaštitu podataka ne prima nikakve upute u pogledu izvršenja tih zadaća. Voditelj obrade ili izvršitelj obrade ne smiju ga razriješiti dužnosti ili kazniti zbog izvršavanja njegovih zadaća. Službenik za zaštitu podataka izravno odgovara najvišoj rukovodećoj razini voditelja obrade ili izvršitelja obrade. Ispitanici mogu kontaktirati službenika za zaštitu podataka u pogledu svih pitanja povezanih s obradom svojih osobnih podataka i ostvarivanja svojih prava iz ove Uredbe. Službenik za zaštitu podataka obvezan je tajnošću ili povjerljivošću u vezi s obavljanjem svojih zadaća, u skladu s pravom Unije ili pravom države članice. Službenik za zaštitu podataka može ispunjavati i druge zadaće i dužnosti. Voditelj obrade ili izvršitelj obrade osigurava da takve zadaće i dužnosti ne dovedu do sukoba interesa. Zadaće službenika za zaštitu podataka 1. Službenik za zaštitu podataka obavlja najmanje sljedeće zadaće: a informiranje i savjetovanje voditelja obrade ili izvršitelja obrade te zaposlenika koji obavljaju obradu o njihovim obvezama iz ove Uredbe te drugim odredbama Unije ili države članice o zaštiti podataka; b praćenje poštovanja ove Uredbe te drugih odredaba Unije ili države članice o zaštiti podataka i politika voditelja obrade ili izvršitelja obrade u odnosu na zaštitu osobnih podataka, uključujući raspodjelu odgovornosti, podizanje svijesti i osposobljavanje osoblja koje sudjeluje u postupcima obrade te povezane revizije; c pružanje savjeta, kada je to zatraženo, u pogledu procjene učinka na zaštitu podataka i praćenje njezina izvršavanja u skladu s člankom 35. Službenik za zaštitu podataka pri obavljanju svojih zadaća vodi računa o riziku povezanom s postupcima obrade i uzima u obzir prirodu, opseg, kontekst i svrhe obrade. Kodeksi ponašanja i certificiranje Članak 40. Države članice, nadzorna tijela, Odbor i Komisija potiču izradu kodeksâ ponašanja koji su namijenjeni pružanju doprinosa ispravnoj primjeni ove Uredbe, uzimajući u obzir posebna obilježja različitih sektora obrade i posebne potrebe mikro, malih i srednjih poduzeća. Udruženja i druga tijela koja predstavljaju kategorije voditelja obrade ili izvršitelja obrade mogu izraditi kodekse ponašanja ili izmijeniti ili proširiti takve kodekse radi preciziranja primjene ove Uredbe, kao što je u pogledu: a poštene i transparentne obrade; b legitimnih interesa voditelj obrade u posebnim kontekstima; c prikupljanja osobnih podataka; d pseudonimizacije osobnih podataka; e informiranja javnosti i ispitanika; f ostvarivanja prava ispitanika; g informiranja i zaštite djece te načina pribavljanja privole nositelja roditeljske odgovornosti nad djetetom; h mjera i postupaka iz članaka 24. Osim što ih poštuju voditelji obrade i izvršitelji obrade koji podliježu ovoj Uredbi, kodekse ponašanja koji su odobreni na temelju stavka 5. Takvi voditelji obrade ili izvršitelji obrade putem ugovornih ili drugih pravno obvezujućih instrumenata preuzimaju obvezujuće i provedive obveze za primjenu tih odgovarajućih zaštitnih mjera, među ostalim s obzirom na prava ispitanika. Kodeks ponašanja iz stavka 2. Udruženja i druga tijela iz stavka2. Nadzorno tijelo daje mišljenje o tome je li nacrt kodeksa, izmjena ili proširenje u skladu s ovom Uredbom te takav nacrt kodeksa, izmjenu ili proširenje odobrava ako smatra da osigurava dovoljno prikladne zaštitne mjere. Ako je nacrt kodeksa ponašanja, izmjena ili proširenje odobreno u skladu sa stavkom 5. Ako se nacrt kodeksa ponašanja odnosi na aktivnosti obrade u nekoliko država članica, nadzorno tijelo nadležno na temelju članka 55. Odboru koji daje mišljenje o tome je li nacrt kodeksa,izmjena ili proširenje sukladan ovoj Uredbi ili, u situaciji iz stavka 3. Ako se mišljenjem iz stavka 7. Komisija može provedbenim aktima odlučiti da odobreni kodeks, izmjene ili proširenja koji su joj predani u skladu sa stavkom 8. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 93. Komisija osigurava odgovarajuću objavu odobrenih kodeksa za koje je odlučeno da imaju opću valjanost u skladu sa stavkom 9. Odbor unosi sve odobrene kodekse ponašanja, izmjene i proširenja u evidenciju i objavljuje ih na bilo koji prikladan način. Praćenje odobrenih kodeksa ponašanja 1. Ne dovodeći u pitanje zadaće i ovlasti nadležnog nadzornog tijela iz članaka 57. Tijelo iz stavka 1. Nadležno nadzorno tijelo predaje nacrt kriterija za akreditaciju tijela iz stavka 1. Ne dovodeći u pitanje zadaće i ovlasti nadležnog nadzornog tijela i odredbe poglavlja VIII. Ono izvješćuje nadležno nadzorno tijelo o takvim radnjama i razlozima za njihovo poduzimanje. Nadležno nadzorno tijelo povlači akreditaciju tijela iz stavka 1. Ovaj članak ne primjenjuje se na obradu obavljaju tijela javne vlasti i javna tijela. Države članice, nadzorna tijela, Odbor i Komisija potiču, osobito na razini Unije, uspostavu mehanizama certificiranja zaštite podataka te pečata i oznaka za zaštitu podataka u svrhu dokazivanja da su postupci obrade koje provode voditelj obrade i izvršitelj obrade u skladu s ovom Uredbom. Uzimaju se u obzir posebne potrebe mikro, malih i srednjih poduzeća. Osim što ih poštuju voditelji obrade ili izvršitelji obrade koji podliježu ovoj Uredbi, mehanizmi certificiranja zaštite podataka, pečati ili oznake odobreni na temelju stavka 5. Takvi voditelji obrade ili izvršitelji obrade putem ugovornih ili drugih pravno obvezujućih instrumenata preuzimaju obvezujuće i provedive obveze za primjenu tih odgovarajućih mjera zaštite, među ostalim u pogledu prava ispitanika. Certificiranje je dobrovoljno i dostupno putem procesa koji je transparentan. Certificiranje na temelju ovog članka ne umanjuje odgovornost voditelja obrade ili izvršitelja obrade za poštovanje ove Uredbe i ne dovodi u pitanje zadaće i ovlasti nadzornih tijela nadležnih na temelju članka 55. Certificiranje na temelju ovog članka izdaju certifikacijska tijela iz članka 43. Ako je Odbor odobrio kriterije, iz toga može proizaći zajednička certifikacija: Europski pečat za zaštitu podataka. Voditelj obrade ili izvršitelj obrade koji svoje obrade predaje mehanizmu certificiranja pruža sve informacije i pristup svojim aktivnostima obrade koje su potrebne za vođenje postupka certificiranja certifikacijskom tijelu iz članka 43. Certifikat se voditelju obrade ili izvršitelju obrade izdaje na najviše tri godine i može se obnoviti pod istim uvjetima ako su i dalje ispunjeni relevantni zahtjevi. Certifikacijska tijela iz članka 43. Odbor sve mehanizme certificiranja, pečate i oznake za zaštitu podataka unosi u evidenciju i objavljuje ih na bilo koji prikladan način. Ne dovodeći u pitanje zadaće i ovlasti nadležnog nadzornog tijela iz članaka 57. Države članice osiguravaju da je ta certifikacijska tijela akreditiralo jedno ili oba sljedeća tijela: a nadzorno tijelo koje je nadležno u skladu s člankom 55. Certifikacijska tijela iz stavka 1. Akreditacija certifikacijskih tijela iz stavaka 1. Ako je akreditacija provedena na temelju stavka 1. Certifikacijska tijela iz stavka 1. Akreditacija se izdaje na najviše pet godina i može se obnoviti pod istim uvjetima ako certifikacijsko tijelo i dalje ispunjava relevantne zahtjeve iz ovog članka. Certifikacijska tijela iz stavka 1. Nadzorno tijelo u lako dostupnom obliku objavljuje zahtjeve iz stavka 3. Nadzorna tijela prosljeđuju te zahtjeve i kriterije Odboru. Odbor sve mehanizme certificiranja i pečate za zaštitu podataka unosi u evidenciju te ih objavljuje na bilo koji prikladan način. Ne dovodeći u pitanje poglavlje VIII. Komisija ima ovlasti donositi delegirane akte u skladu s člankom 92. Komisija može donijeti provedbene akte kojima propisuje tehničke standarde za mehanizme certificiranja, pečate i oznake za zaštitu podataka te mehanizme promicanja i priznavanja tih mehanizama certificiranja, pečata i oznaka. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 93. Prijenosi osobnih podataka trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama Članak 44. Opća načela prijenosa Svaki prijenos osobnih podataka koji se obrađuju ili su namijenjeni za obradu nakon prijenosa u treću zemlju ili međunarodnu organizaciju odvija se jedino ako, u skladu s drugim odredbama ove Uredbe, voditelj obrade i izvršitelj obrade djeluju u skladu s uvjetima iz ovog poglavlja koji vrijede i za daljnje prijenose osobnih podataka iz treće zemlje ili međunarodne organizacije u još jednu treću zemlju ili međunarodnu organizaciju. Sve odredbe iz ovog poglavlja primjenjuju se kako bi se osiguralo da se ne ugrozi razina zaštite pojedinaca zajamčena ovom Uredbom. Prijenosi na temelju odluke o primjerenosti 1. Prijenos osobnih podataka trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji može se dogoditi kada Komisija odluči da treća zemlja, područje, ili jedan ili više određenih sektora unutar te treće zemlje, ili međunarodna organizacija o kojoj je riječ osigurava primjerenu razinu zaštite. Takav prijenos ne zahtijeva posebno odobrenje. Prilikom procjene primjerenosti stupnja zaštite Komisija osobito uzima u obzir sljedeće elemente: a vladavinu prava, poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda, relevantno zakonodavstvo, i opće i sektorsko, što uključuje zakonodavstvo o javnoj sigurnosti, obrani, nacionalnoj sigurnosti, kaznenom pravu i pristupu tijela javne vlasti osobnim podacima, kao i provedbu tog zakonodavstva, pravila o zaštiti podataka, pravila struke i mjere sigurnosti, što uključuje pravila za daljnji prijenos osobnih podataka još jednoj trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji, koja se poštuju u toj trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji, sudsku praksu te postojanje djelotvornih i provedivih prava ispitanika te učinkovite upravne i sudske zaštite ispitanika čiji se osobni podaci prenose; b postojanje i djelotvorno funkcioniranje jednog neovisnog nadzornog tijela ili više njih u trećoj zemlji, ili tijela kojem podliježe međunarodna organizacija, s odgovornošću osiguravanja i provođenja poštovanja pravila o zaštiti podataka, što uključuje primjerene provedbene ovlasti za pomoć ispitanicima i savjetovanje ispitanika u ostvarivanju njihovih prava te za suradnju s nadzornim tijelima država članica; i c međunarodne obveze koje je dotična treća zemlja ili međunarodna organizacija preuzela, ili druge obveze koje proizlaze iz pravno obvezujućih konvencija ili instrumenata, kao i iz njezina sudjelovanja u multilateralnim ili regionalnim sustavima, osobito u vezi sa zaštitom osobnih podataka. Komisija nakon procjene primjerenosti stupnja zaštite može putem provedbenog akta odlučiti da treća zemlja, područje, ili jedan ili više određenih sektora unutar treće zemlje, ili međunarodna organizacija osigurava primjerenu razinu zaštite u smislu stavka 2. U provedbenom aktu predviđa se mehanizam za periodično preispitivanje, najmanje svake četiri godine, kojim će se uzeti u obzir svi relevantni događaji u toj trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji. U provedbenom aktu precizira se teritorijalna i sektorska primjena, a prema potrebi utvrđuje se i nadzorno tijelo ili nadzorna tijela iz stavka 2. Provedbeni akt donosi se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 93. Komisija kontinuirano prati razvoj događaja u trećim zemljama i međunarodnim organizacijama koji bi mogli utjecati na funkcioniranje odluka donesenih u skladu sa stavkom 3. Ako dostupne informacije otkrivaju, a osobito nakon preispitivanja iz stavka 3. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 93. Zbog valjano utemeljenih krajnje hitnih razloga, Komisija donosi odmah primjenjive provedbene akte u skladu s postupkom iz članka 93. Komisija započinje savjetovanje s trećom zemljom ili međunarodnom organizacijom radi popravljanja stanja koje je dovelo do odluke u skladu sa stavkom 5. Odluka u skladu sa stavkom 5. U Službenom listu Europske unije i na svojoj internetskoj stranici Komisija objavljuje popis trećih zemalja, područja i određenih sektora unutar treće zemlje i međunarodnih organizacija u pogledu kojih je donijela odluku da ne osiguravaju odgovarajuću razinu zaštite ili da je više ne osiguravaju. Odluke koje je Komisija donijela na temelju članka 25. Prijenosi koji podliježu odgovarajućim zaštitnim mjerama 1. Ako nije donesena odluka na temelju članka 45. Odgovarajuće zaštitne mjere iz stavka 1. Pod uvjetom da to odobri nadležno nadzorno tijelo, odgovarajuće zaštitne mjere iz stavka 1. Nadzorno tijelo u slučajevima iz stavka 3. Odobrenja države članice ili nadzornog tijela na temelju članka 26. Odluke koje je Komisija donijela na osnovi članka 26. Obvezujuća korporativna pravila 1. Nadležno nadzorno tijelo odobrava obvezujuća korporativna pravila u skladu s mehanizmom konzistentnosti iz članka 63. Obvezujuća korporativna pravila iz stavka 1. Takvi mehanizmi uključuju revizije zaštite podataka i metode za korektivne mjere za zaštitu prava ispitanika. Rezultati takve provjere trebali bi se priopćiti osobi ili subjektu iz točke h i upravnom odboru poduzetnika u vladajućem položaju u grupi poduzetnika ili grupi poduzeća koja se bave zajedničkom gospodarskom djelatnošću, te se na zahtjev ustupiti nadležnom nadzornom tijelu; k mehanizme za izvješćivanje i vođenje evidencije o promjenama pravila i izvješćivanje nadzornog tijela o tim promjenama; l mehanizam suradnje s nadzornim tijelom radi osiguravanja usklađenosti svakog člana grupe poduzetnika ili grupe poduzeća koja se bave zajedničkom gospodarskom djelatnošću, osobito tako da se nadzornom tijelu stave na raspolaganje rezultati provjera mjera iz točke j ; m mehanizme za izvješćivanje nadležnog nadzornog tijela o bilo kakvim pravnim obvezama koje se na člana grupe poduzetnika ili grupe poduzeća koja se bave zajedničkom gospodarskom djelatnošću primjenjuju u trećoj zemlji, a koje bi mogle imati značajan štetan utjecaj na jamstva pružena obvezujućim korporativnim pravilima; i n odgovarajuće osposobljavanje za zaštitu podataka za osoblje koje ima stalan ili redovan pristup osobnim podacima. Komisija može odrediti format i postupke razmjene informacija između voditeljâ obrade, izvršitelja obrade i nadzornih tijela za obvezujuća korporativna pravila u smislu ovog članka. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 93. Prijenos ili otkrivanje podataka koji nisu dopušteni u pravu Unije Sve presude suda ili sve odluke upravnog tijela treće zemlje kojima se od voditelja obrade ili izvršitelja obrade zahtijeva prijenos ili otkrivanje osobnih podataka mogu biti priznate ili izvršive na bilo koji način samo ako se temelje na nekom međunarodnom sporazumu, poput ugovora o uzajamnoj pravnoj pomoći, koji je na snazi između treće zemlje koja je podnijela zahtjev i Unije ili države članice, ne dovodeći u pitanje druge razloge za prijenos u skladu s ovim poglavljem. Odstupanja za posebne situacije 1. Ako ne postoji odluka o primjerenosti u skladu s člankom 45. Kad se prijenos ne može temeljiti na nekoj odredbi iz članka 45. Voditelj obrade obavješćuje nadzorno tijelo o tom prijenosu. Uz pružanje informacija iz članaka 13. Prijenos na temelju prvog podstavka stavka 1. Kada registar služi na uvid osobama koje imaju opravdani interes, prijenos se obavlja samo na zahtjev tih osoba ili ako su one primatelji. Javni interes iz prvog podstavka stavka 1. Ako nije donesena odluka o primjerenosti, pravo Unije ili pravo države članice mogu, iz važnih razloga javnog interesa, izričito odrediti ograničenja prijenosa određenih kategorija osobnih podataka trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji. Države članice dužne su obavijestiti Komisiju o takvim odredbama. Voditelj obrade ili izvršitelj obrade dokumentiraju procjenu kao i odgovarajuće mjere zaštite iz stavka 1. Međunarodna suradnja s ciljem zaštite osobnih podataka Komisija i nadzorna tijela poduzimaju odgovarajuće mjere u pogledu trećih zemalja i međunarodnih organizacija s ciljem: a razvoja mehanizama međunarodne suradnje za olakšavanje djelotvornog izvršavanja zakonodavstva o zaštiti osobnih podataka; b osiguranja međunarodne uzajamne pomoći u izvršavanju zakonodavstva o zaštiti osobnih podataka, uključujući obavješćivanjem, upućivanjem pritužbi, pomoći u istragama i razmjenom informacija, u skladu s odgovarajućim zaštitnim mjerama za zaštitu osobnih podataka i drugim temeljnim pravima i slobodama; c uključivanja relevantnih dionika u raspravu i aktivnosti čiji je cilj produbiti međunarodnu suradnju u izvršavanju zakonodavstva o zaštiti osobnih podataka; d promicanja razmjene i dokumentiranja zakonodavstva i prakse u vezi sa zaštitom osobnih podataka, među ostalim u vezi sa sukobima nadležnosti s trećim zemljama. Neovisna nadzorna tijela Odjeljak 1. Neovisni status Članak 51. Svako nadzorno tijelo doprinosi dosljednoj primjeni ove Uredbe u cijeloj Uniji. U tu svrhu nadzorna tijela surađuju međusobno i s Komisijom u skladu s poglavljem VII. Ako u državi članici postoji više od jednog nadzornog tijela, ta država članica imenuje nadzorno tijelo koje ta tijela predstavlja u Odboru i uspostavlja mehanizam kojim se osigurava da druga tijela poštuju pravila u vezi s mehanizmom konzistentnosti iz članka 63. Svaka država članica izvješćuje Komisiju o odredbama zakona koje donosi u skladu s ovim poglavljem do 25. Svako nadzorno tijelo djeluje potpuno neovisno pri obavljanju svojih dužnosti i izvršavanju svojih ovlasti u skladu s ovom Uredbom. Član ili članovi svakog nadzornog tijela moraju biti slobodni od vanjskog utjecaja, bilo izravnog bilo neizravnog, pri obavljanju svojih dužnosti i izvršavanju svojih ovlasti u skladu s ovom Uredbom te ne smiju tražiti ni primati upute ni od koga. Član ili članovi svakog nadzornog tijela moraju se suzdržavati od svih radnji koje nisu u skladu s njihovim dužnostima te se tijekom svojeg mandata ne smiju baviti nikakvom neusklađenom djelatnošću, bez obzira na to je li ona plaćena ili ne. Svaka država članica osigurava da svako nadzorno tijelo ima ljudske, tehničke i financijske resurse, prostorije i infrastrukturu potrebne za djelotvorno obavljanje svojih zadaća i izvršavanje svojih ovlasti, uključujući one koje treba izvršavati u kontekstu uzajamne pomoći, suradnje i sudjelovanja u Odboru. Svaka država članica osigurava da svako nadzorno tijelo odabire i ima vlastito osoblje kojim isključivo rukovodi član ili članovi predmetnog nadzornog tijela. Svaka država članica osigurava da svako nadzorno tijelo podliježe financijskoj kontroli koja ne utječe na njegovu neovisnost i da ima zasebne, javne, godišnje proračune koji mogu biti dio cjelokupnog državnog ili nacionalnog proračuna. Opći uvjeti za članove nadzornog tijela 1. Države članice osiguravaju da svakog člana njihovih nadzornih tijela u okviru transparentnog postupka imenuje: — njihov parlament; — njihova vlada; — njihov šef države; ili — neovisno tijelo kojem je pravom države članice povjereno to imenovanje. Svaki član mora imati kvalifikacije, iskustvo i vještine, posebno u području zaštite osobnih podataka, potrebne za obavljanje svojih dužnosti i izvršavanje svojih ovlasti. Dužnosti člana završavaju u slučaju isteka mandata, ostavke ili razrješenja dužnosti u skladu s pravom dotične države članice. Član smije biti otpušten samo u slučajevima teške povrede dužnosti ili ako član više ne ispunjava uvjete potrebne za izvršavanje dužnosti. Pravila za osnivanje nadzornog tijela 1. Svaka država članica zakonom predviđa sve od navedenog: a osnivanje svakog nadzornog tijela; b kvalifikacije i uvjete prihvatljivosti potrebne za imenovanje članom svakog nadzornog tijela; c pravila i postupke za imenovanje člana ili članova svakog nadzornog tijela; d trajanje mandata člana ili članova svakog nadzornog tijela ne kraćeg od četiri godine, osim za prvo imenovanje nakon 24. Član ili članovi i osoblje svakog nadzornog tijela podliježu, u skladu s pravom Unije ili pravom države članice, obvezi čuvanja profesionalne tajne i za vrijeme mandata i nakon njegova završetka, s obzirom na sve povjerljive informacije koje doznaju tijekom obavljanja svojih dužnosti ili izvršavanja svojih ovlasti. Tijekom svojeg mandata ta se dužnost čuvanja profesionalne tajne posebno primjenjuje na izvješćivanje pojedinaca o kršenjima ove Uredbe. Nadležnost, zadaće i ovlasti Članak 55. Svako nadzorno tijelo nadležno je za obavljanje zadaća koje su mu povjerene i izvršavanje ovlasti koje su mu dodijeljene u skladu s ovom Uredbom na državnom području vlastite države članice. Ako obradu obavljaju tijela javne vlasti ili privatna tijela koja postupaju na temelju članka 6. U takvim slučajevima ne primjenjuje se članak 56. Nadzorna tijela nisu nadležna nadzirati postupke obrade sudova kada obavljaju svoju sudbenu funkciju. Nadležnost vodećeg nadzornog tijela 1. Ne dovodeći u pitanje članak 55. Odstupajući od stavka 1. U slučajevima iz stavka 2. U roku od tri tjedna nakon primitka obavijesti vodeće nadzorno tijelo odlučuje hoće li rješavati predmet u skladu s postupkom predviđenim u članku 60. Ako vodeće nadzorno tijelo odluči riješiti predmet, primjenjuje se postupak iz članka 60. Nadzorno tijelo koje je uputilo obavijest vodećem nadzornom tijelu može vodećem nadzornom tijelu podnijeti nacrt za oduku. Vodeće nadzorno tijelo uzima u obzir što je više moguće taj nacrt prilikom izrade nacrta odluke iz članka 60. Ako vodeće nadzorno tijelo odluči da neće rješavati predmet, rješava ga nadzorno tijelo koje je uputilo obavijest vodećem nadzornom tijelu, u skladu s člancima 61. Vodeće nadzorno tijelo jedini je sugovornik voditelja obrade ili izvršitelja obrade u prekograničnoj obradi koju provodi taj voditelj obrade ili izvršitelj obrade. Ne dovodeći u pitanje ostale zadaće utvrđene u ovoj Uredbi, svako nadzorno tijelo na svom području: a prati i provodi primjenu ove Uredbe; b promiče javnu svijest o rizicima, pravilima, zaštitnim mjerama i pravima u vezi s obradom te njihovo razumijevanje. Aktivnosti koje su posebno namijenjene djeci moraju dobiti posebnu pozornost; c savjetuje, u skladu s pravom države članice, nacionalni parlament, vladu i druge institucije i tijela o zakonodavnim i administrativnim mjerama u vezi sa zaštitom prava i sloboda pojedinaca u pogledu obrade; d promiče osviještenost voditeljâ obrade i izvršiteljâ obrade o njihovim obvezama iz ove Uredbe; e na zahtjev pruža informacije bilo kojem ispitaniku u vezi s ostvarivanjem njihovih prava iz ove Uredbe, a prema potrebi, u tu svrhu surađuje s nadzornim tijelima u drugim državama članicama; f rješava pritužbe koje podnose ispitanik ili tijelo, organizacija ili udruženje u skladu s člankom 80. Svako nadzorno tijelo olakšava podnošenje pritužaba iz stavka 1. Obavljanje zadaća svakog nadzornog tijela besplatno je za ispitanika i, ako je primjenjivo, službenika za zaštitu podataka. Ako su zahtjevi ispitanika očito neutemeljeni ili pretjerani, osobito zbog učestalog ponavljanja, nadzorno tijelo može naplatiti razumnu naknadu na temelju administrativnih troškova ili odbiti postupiti po zahtjevu. U tom je slučaju teret dokazivanja očite neutemeljenosti ili pretjeranosti zahtjeva na nadzornom tijelu. Svako nadzorno tijelo ima sve sljedeće istražne ovlasti: a narediti voditelju obrade i izvršitelju obrade, a prema potrebi i predstavniku voditelja obrade ili izvršitelja obrade, da mu pruže sve informacije potrebne za obavljanje svojih zadaća; b provoditi istrage u obliku revizije zaštite podataka; c provoditi preispitivanje certifikata izdanih u skladu s člankom 42. Svako nadzorno tijelo ima sve sljedeće korektivne ovlasti: a izdavati upozorenja voditelju obrade ili izvršitelju obrade da bi namjeravani postupci obrade lako mogli prouzročiti kršenje odredaba ove Uredbe; b izdavati službene opomene voditelju obrade ili izvršitelju obrade ako se postupcima obrade krše odredbe ove Uredbe; c narediti voditelju obrade ili izvršitelju obrade da poštuje zahtjeve ispitanika za ostvarivanje njegovih prava u skladu s ovom Uredbom; d narediti voditelju obrade ili izvršitelju obrade da postupke obrade uskladi s odredbama ove Uredbe, prema potrebi na točno određen način i u točno zadanom roku; e narediti voditelju obrade da ispitanika obavijesti o povredi osobnih podataka; f privremeno ili konačno ograničiti, među ostalim zabraniti, obradu; g narediti ispravljanje ili brisanje osobnih podataka ili ograničavanje obrade u skladu s člancima 16. Svako nadzorno tijelo ima sve sljedeće ovlasti u vezi s odobravanjem te savjetodavne ovlasti: a savjetovati voditelja obrade u skladu s prethodnim postupkom savjetovanja iz članka 36. Izvršavanje ovlasti dodijeljenih nadzornom tijelu u skladu s ovim člankom podliježe odgovarajućim zaštitnim mjerama, među ostalim učinkovitom pravnom lijeku i odgovarajućem postupku utvrđenim u pravu Unije i pravu države članice u skladu s Poveljom. Svaka država članica zakonom propisuje da njezino nadzorno tijelo ima ovlasti obavijestiti pravosudna tijela o povredama ove Uredbe i, prema potrebi, pokrenuti pravne postupke ili u njima na drugi način sudjelovati kako bi se provele odredbe ove Uredbe. Svaka država članica zakonom može predvidjeti da nadzorno tijelo uz ovlasti iz stavaka 1. Izvršavanje tih ovlasti ne smije narušavati učinkovito djelovanje odredaba poglavlja VII. Izvješća o aktivnostima Svako nadzorno tijelo sastavlja godišnje izvješće o svojim aktivnostima kojima može biti obuhvaćen popis vrsta kršenja o kojima je izviješteno i vrste mjera poduzetih u skladu s člankom 58. Ta se izvješća prosljeđuju nacionalnom parlamentu, vladi i drugim tijelima kako je određeno pravom države članice. Ona moraju biti dostupna javnosti, Komisiji i Odboru. Suradnja i konzistentnost Odjeljak 1. Suradnja vodećeg nadzornog tijela i drugih predmetnih nadzornih tijela 1. Vodeće nadzorno tijelo surađuje s drugim predmetnim nadzornim tijelima u skladu s ovim člankom kako bi se nastojao postići konsenzus. Vodeće nadzorno tijelo i predmetna nadzorna tijela međusobno razmjenjuju sve bitne informacije. Vodeće nadzorno tijelo može u bilo kojem trenutku od drugih predmetnih nadzornih tijela zatražiti pružanje uzajamne pomoći u skladu s člankom 61. Vodeće nadzorno tijelo bez odgađanja obavješćuje o bitnim informacijama u vezi s predmetom druga predmetna nadzorna tijela. Bez odgađanja podnosi nacrt odluke drugim predmetnim nadzornim tijelima kako bi ona dala svoje mišljenje te pridaje dužnu pozornost njihovim stajalištima. Ako neko od drugih predmetnih nadzornih tijela u roku od četiri tjedna nakon što je u skladu sa stavkom 3. Na taj revidirani nacrt odluke primjenjuje se postupak iz stavka 4. Ako ni jedno od drugih predmetnih nadzornih tijela ne uloži prigovor na nacrt odluke koju je podnijelo vodeće nadzorno tijelo u roku navedenom u stavcima 4. Vodeće nadzorno tijelo donosi odluku i dostavlja je u glavni ili jedini poslovni nastan voditelja obrade ili izvršitelja obrade, prema potrebi, te obavješćuje druga predmetna nadzorna tijela i Odbor o dotičnoj odluci prilažući i bitne činjenice i obrazloženja. Nadzorno tijelo kojem je podnesena pritužba obavješćuje podnositelja pritužbe o odluci. Odstupajući od stavka 7. Ako su se vodeće nadzorno tijelo i predmetna nadzorna tijela složili odbaciti ili odbiti dijelove pritužbe, a u obzir uzeti druge dijelove te pritužbe, donosi se odvojena odluka za svaki dio predmeta. Vodeće nadzorno tijelo donosi odluku za dio koji se odnosi na djelovanja u vezi s voditeljem obrade i dostavlja je u glavni ili jedini poslovni nastan voditelja obrade ili izvršitelja obrade na državnom području svoje države članice te o tome izvješćuje podnositelja pritužbe, dok nadzorno tijelo podnositelja pritužbe donosi odluku za dio koji se odnosi na odbacivanje ili odbijanje te pritužbe i o toj ga pritužbi obavješćujete o tome izvješćuje voditelja obrade ili izvršitelja obrade. Nakon što ga vodeće nadzorno tijelo u skladu sa stavcima 7. Voditelj obrade ili izvršitelj obrade o poduzetim mjerama za poštivanje odluke obavješćuju vodeće nadzorno tijelo koje izvješćuje druga predmetna nadzorna tijela. Ako u izuzetnim okolnostima predmetno nadzorno tijelo ima razloga smatrati da postoji hitna potreba za djelovanjem kako bi se zaštitili interesi ispitanika, primjenjuje se hitni postupak iz članka 66. Vodeće nadzorno tijelo i druga predmetna nadzorna tijela međusobno si dostavljaju informacije koje se zahtijevaju u skladu s ovim člankom elektroničkim putem, koristeći se standardiziranim formatom. Nadzorna tijela međusobno si pružaju bitne informacije i uzajamnu pomoć kako bi konzistentno provela i primijenila ovu Uredbu i uspostavljaju mjere za djelotvornu uzajamnu suradnju. Uzajamna pomoć obuhvaća osobito zahtjeve za informacijama i mjerama nadzora, kao što su zahtjevi za provedbom prethodnog odobravanja i savjetovanja, inspekcija i istraga. Svako nadzorno tijelo poduzima sve prikladne mjere potrebne da odgovori na zahtjev drugog nadzornog tijela bez nepotrebnog odgađanja i najkasnije u roku od mjesec dana nakon što je zaprimilo zahtjev. Takve mjere mogu posebno obuhvaćati prijenos bitnih informacija o vođenju istrage. Zahtjevi za pomoć moraju sadržavati sve potrebne informacije, uključujući svrhu i razloge za zahtjev. Razmijenjene informacije smiju se upotrebljavati samo u zatraženu svrhu. Nadzorno tijelo kojem je upućen zahtjev ne smije odbiti udovoljiti zahtjevu osim u slučaju da: a nije nadležno za predmet zahtjeva ili za mjere koje se od njega traže da ih provede; ili b poštovanje zahtjeva kršilo bi ovu Uredbu, pravo Unije ili pravo države članice kojem podliježe nadzorno tijelo kojem je zahtjev upućen. Nadzorno tijelo kojem je upućen zahtjev izvješćuje nadzorno tijelo koje je podnijelo zahtjev o rezultatima ili, ovisno o slučaju, o napretku ili mjerama poduzetim da se zahtjev ispuni. Nadzorno tijelo kojem je upućen zahtjev obrazlaže razloge za svako odbijanje zahtjeva na temelju stavka 4. Nadzorna tijela kojima je upućen zahtjev u pravilu pružaju informacije koje druga nadzorna tijela zatraže elektroničkim putem, koristeći se standardiziranim formatom. Za bilo koju radnju poduzetu na zahtjev za uzajamnom pomoći nadzorno tijelo kojem je upućen zahtjev ne naplaćuje nikakvu pristojbu. Nadzorna tijela mogu dogovoriti pravila za uzajamne naknade posebnih izdataka koji proizlaze iz pružanja uzajamne pomoći u izvanrednim okolnostima. Ako nadzorno tijelo ne pruži informacije iz stavka 5. U tom slučaju smatra se da postoji hitna potreba za djelovanjem u skladu s člankom 66. Komisija može, putem provedbenih akta, odrediti format i postupke za uzajamnu pomoć iz ovog članka i sustave razmjene informacija elektroničkim putem između nadzornih tijela i između nadzornih tijela i Odbora, a posebno standardizirani format iz stavka 6. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja navedenim u članku 93. Zajedničke operacije nadzornih tijela 1. Nadzorna tijela prema potrebi provode zajedničke operacije, uključujući zajedničke istrage i zajedničke mjere provedbe u kojima sudjeluju članovi ili osoblje nadzornih tijela drugih država članica. Ako voditelj obrade ili izvršitelj obrade ima poslovne nastane u nekoliko država članica ili kad postoji vjerojatnost da će postupci obrade bitno utjecati na znatan broj ispitanika u više od jedne države članice, nadzorno tijelo svake od tih država članica ima pravo na sudjelovanje u zajedničkim operacijama. Nadzorno tijelo nadležno u skladu s člankom 56. Nadzorno tijelo može, u skladu s pravom države članice, i uz odobrenje gostujućeg nadzornog tijela, dati ovlasti, među ostalim i ovlasti za vođenje istrage članovima ili osoblju gostujućeg nadzornog tijela koje sudjeluje u zajedničkim operacijama ili, u onoj mjeri u kojoj dopušta pravo države članice nadzornog tijela domaćina, odobriti članovima ili osoblju gostujućeg nadzornog tijela izvršavanje njihovih istražnih ovlasti u skladu s pravom države članice gostujućeg nadzornog tijela. Takve se istražne ovlasti mogu obavljati samo prema smjernicama članova ili osoblja nadzornog tijela domaćina i u njihovoj nazočnosti. Na članove ili osoblje gostujućeg nadzornog tijela primjenjuje se pravo države članice nadzornog tijela domaćina. Ako, u skladu sa stavkom 1. Država članica na čijem je državnom području šteta uzrokovana nadoknađuje takvu štetu pod uvjetima koji se primjenjuju kad štetu uzrokuje njezino osoblje. Država članica gostujućeg nadzornog tijela čije je osoblje uzrokovalo štetu bilo kojoj osobi na državnom području druge države članice toj državi članici nadoknađuje u potpunosti svaki iznos koji je ona platila osobama ovlaštenima u ime oštećene osobe. Ne dovodeći u pitanje ostvarivanje svog prava u odnosu na treće strane i uz iznimku stavka 5. Kada se planira zajednička operacija i nadzorno tijelo u roku od mjesec dana ne ispuni obveze iz druge rečenice stavka 2. U tom slučaju smatra se da postoji hitna potreba za djelovanjem u skladu s člankom 66. Mehanizam konzistentnosti Kako bi se doprinijelo dosljednoj primjeni ove Uredbe u cijeloj Uniji, nadzorna tijela surađuju međusobno i prema potrebi s Komisijom u okviru mehanizma konzistentnosti, kako je utvrđeno u ovom odjeljku. Odbor daje mišljenje kada nadležno nadzorno tijelo namjerava donijeti bilo koju od mjera navedenih dalje u tekstu. Nadležno nadzorno tijelo u tu svrhu obavješćuje Odbor o nacrtu odluke ako ona: a ima za cilj donijeti popis postupaka obrade na koje se primjenjuje zahtjev procjene učinka na zaštitu podataka u skladu s člankom 35. Svako nadzorno tijelo, predsjednik Odbora ili Komisija mogu zatražiti da svaki predmet opće primjene ili s učincima u više od jedne države članice pregleda Odbor kako bi on dao mišljenje, posebno ako nadležno nadzorno tijelo ne poštuje obveze o uzajamnoj pomoći u skladu s člankom 61. U slučajevima koji se navode u stavcima 1. Odbor daje mišljenje o predmetu koji je zaprimio ako već nije dao mišljenje o istoj stvari. To mišljenje usvaja se u roku od osam tjedana natpolovičnom većinom članova Odbora. Taj se rok može produžiti za dodatnih šest tjedana, uzimajući u obzir složenost predmeta. S obzirom na nacrt odluke iz stavka 1. Nadzorna tijela i Komisija bez nepotrebnog odgađanja elektroničkim putem priopćuju Odboru, upotrebljavajući standardizirani format, sve bitne informacije, uključujući, ovisno o slučaju, i sažetak činjenica, nacrt odluke, razloge zbog kojih je poduzimanje takve mjere neophodno i mišljenja drugih predmetnih nadzornih tijela. Predsjednik Odbora bez nepotrebnog odgađanja elektroničkim putem izvješćuje: a članove Odbora i Komisiju o svim bitnim informacijama koje su mu priopćene upotrebljavajući standardizirani format. Tajništvo Odbora prema potrebi omogućuje prijevode bitnih informacija; i b nadzorno tijelo iz stavaka 1. Nadležno nadzorno tijelo ne donosi svoj nacrt odluke iz stavka 1. Nadzorno tijelo iz stavka 1. Ako predmetno nadzorno tijelo obavijesti predsjednika Odbora u roku navedenom u stavku 7. Rješavanje sporova pri Odboru 1. Kako bi se osigurala ispravna i dosljedna primjena ove Uredbe u pojedinačnim slučajevima, Odbor donosi obvezujuću odluku u sljedećim slučajevima: a ako je, u slučaju iz članka 60. Obvezujuća odluka odnosi se na sva pitanja koja su predmet relevantnog i obrazloženog prigovora, a posebno na pitanje kršenja ove Uredbe; b ako postoje oprečna stajališta oko toga koje je od predmetnih nadzornih tijela nadležno za glavni poslovni nastan; c ako nadležno nadzorno tijelo ne zatraži mišljenje Odbora u slučaju navedenom u članku 64. U tom slučaju svako predmetno nadzorno tijelo ili Komisija mogu o predmetu obavijestiti Odbor. Odluka iz stavka 1. Taj se rok može produžiti za dodatnih mjesec dana, uzimajući u obzir složenost predmeta. Odluka iz stavka 1. Ako Odbor ne može donijeti odluku u rokovima navedenim u stavku 2. Ako su članovi Odbora podijeljenog mišljenja, odlučujući glas za donošenje odluke jest predsjednikov. Predmetna nadzorna tijela ne donose odluku o predmetu upućenom Odboru u skladu sa stavkom 1. Predsjednik Odbora obavješćuje bez odlaganja zainteresirana nadzorna tijela o odluci iz stavka 1. O njoj obavješćuje Komisiju. Odluka se bez odlaganja objavljuje na internetskim stranicama Odbora nakon što je nadzorno tijelo priopćilo konačnu odluku iz stavka 7. Vodeće nadzorno tijelo ili, ovisno o slučaju, nadzorno tijelo koje je zaprimilo pritužbu svoju konačnu odluku donosi na temelju odluke iz stavka 1. Vodeće nadzorno tijelo ili, ovisno o slučaju, nadzorno tijelo koje je zaprimilo pritužbu, obavješćuje Odbor kojeg je dana svoju konačnu odluku priopćilo voditelju obrade ili izvršitelju obrade odnosno ispitaniku. Konačna odluka predmetnih nadzornih tijela donosi se pod uvjetima iz članka 60. U konačnoj odluci poziva se na odluku iz stavka 1. Konačnoj odluci prilaže se odluka iz stavka 1. U izuzetnim okolnostima, ako predmetno nadzorno tijelo smatra da postoji hitna potreba za djelovanjem kako bi se zaštitila prava i slobode ispitanika, ono može, odstupajući od mehanizma konzistentnosti iz članak 63. Nadzorno tijelo bez odgađanja obavješćuje druga predmetna nadzorna tijela, Odbor i Komisiju o tim mjerama i razlozima za njihovo donošenje. Ako nadzorno tijelo poduzme mjeru u skladu sa stavkom 1. Svako nadzorno tijelo može zatražiti hitno mišljenje ili hitnu obvezujuću odluku, ovisno o slučaju, od Odbora ako nadležno nadzorno tijelo nije poduzelo prikladnu mjeru u situaciji kada postoji hitna potreba za djelovanjem radi zaštite prava i sloboda ispitanika, uz obrazloženje traženja takvog mišljenja ili odluke uključujući i hitne potrebe za djelovanjem. Odstupajući od članka 64. Razmjena informacija Komisija može donijeti provedbene akte općeg područja primjene radi određivanja aranžmana za razmjenu informacija između nadzornih tijela elektroničkim putem i između nadzornih tijela i Odbora, osobito standardiziranog formata iz članka 64. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja navedenim u članku 93. Odjeljak 3 Europski odbor za zaštitu podataka Članak 68. Europski odbor za zaštitu podataka 1. Odbor predstavlja njegov predsjednik. Odbor čine voditelji jednoga nadzornog tijela iz svake države članice i Europski nadzornik za zaštitu podataka, ili njihovi predstavnici. Ako je u državi članici za praćenje primjene odredaba ove Uredbe odgovorno više od jednog nadzornog tijela, imenuje se zajednički predstavnik u skladu s pravom te države članice. Komisija ima pravo sudjelovanja u aktivnostima i sastancima Odbora bez prava glasa. Predsjednik Odbora izvješćuje Komisiju o aktivnostima Europskog odbora za zaštitu podataka. U slučajevima iz članka 65. Odbor djeluje neovisno kada obavlja svoje zadaće ili izvršava svoje ovlasti u skladu s člancima 70. Ne dovodeći u pitanje zahtjeve Komisije iz članka 70. Odbor osigurava dosljednu primjenu ove Uredbe. U tu svrhu Odbor na vlastitu inicijativu ili prema potrebi na zahtjev Komisije, osobito: a prati i osigurava pravilnu primjenu ove Uredbe u slučajevima predviđenima člancima 64. U tu svrhu Komisija dostavlja Odboru svu potrebnu dokumentaciju, uključujući korespondenciju s vladom treće zemlje, vezano za tu treću zemlju, područja ili određenog sektora, ili s međunarodnom organizacijom. Ako Komisija zatraži savjet od Odbora, može navesti rok, uzimajući u obzir hitnost predmeta. Odbor prosljeđuje Komisiji i odboru navedenom u članku 93. Odbor se prema potrebi savjetuje sa zainteresiranim stranama i pruža im priliku da u razumnom roku dostave svoje komentare. Ne dovodeći u pitanje članak 76. Odbor javno objavljuje rezultate postupka savjetovanja. Odbor izrađuje godišnje izvješće u pogledu zaštite fizičkih osoba s obzirom na obradu u Uniji i, prema potrebi, u trećim zemljama i međunarodnim organizacijama. Izvješće se objavljuje i prenosi Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji. Godišnje izvješće obuhvaća preispitivanje praktične primjene smjernica, preporuka i primjera najbolje prakse iz članka 70. Ako nije drukčije predviđeno ovom Uredbom, Odbor donosi odluke natpolovičnom većinom glasova svojih članova. Odbor svoj poslovnik donosi dvotrećinskom većinom glasova svojih članova i organizira vlastite operativne aranžmane. Odbor izabire predsjednika i dva zamjenika predsjednika iz redova svojih članova natpolovičnom većinom. Mandat predsjednika i zamjenikâ predsjednika traje pet godina i može se produljiti jedanput. Predsjednik ima sljedeće zadaće: a saziva sastanke Odbora i priprema njegov dnevni red; b obavješćuje vodeće nadzorno tijelo i predmetna nadzorna tijela o odlukama koje je donio Odbor u skladu s člankom 65. Odbor poslovnikom propisuje raspodjelu zadaća između predsjednika i zamjenikâ predsjednika. Odbor ima tajništvo koje osigurava Europski nadzornik za zaštitu podataka. Tajništvo obavlja svoje zadaće isključivo prema uputama predsjednika Odbora. Na osoblje Europskog nadzornika za zaštitu podataka koje sudjeluje u obavljanju zadaća koje su ovom Uredbom povjerene Odboru primjenjuju se odvojene linije izvješćivanja od onih za osoblje koje sudjeluje u obavljanju zadaća povjerenih Europskom nadzorniku za zaštitu podataka. Odbor i Europski nadzornik za zaštitu podataka prema potrebi utvrđuju i objavljuju memorandum o razumijevanju za provedbu ovog članka u kojem se utvrđuju uvjeti međusobne suradnje i koji se primjenjuje na osoblje Europskog nadzornika za zaštitu podataka koje sudjeluje u obavljanju zadaća koje su ovom Uredbom povjerene Odboru. Tajništvo pruža analitičku, administrativnu i logističku potporu Odboru. Tajništvo je osobito odgovorno za: a tekuće poslove Odbora; b komunikaciju između članova Odbora, njegova predsjednika i Komisije; c komunikaciju s drugim institucijama i javnošću; d uporabu elektroničkih sredstava za internu i eksternu komunikaciju; e prijevode bitnih informacija; f pripremu sastanaka Odbora i daljnje postupanje; g pripremu, izradu i objavu mišljenja, odluka o rješavanju sporova među nadzornim tijelima i drugih tekstova koje Odbor donosi. Rasprave Odbora povjerljive su ako tako odluči Odbor, kako je predviđeno u njegovom poslovniku. Pristup dokumentima podnesenima članovima Odbora, stručnjacima i predstavnicima trećih strana uređuje se Uredbom EZ br. Pravna sredstva, odgovornost i sankcije Članak 77. Pravo na pritužbu nadzornom tijelu 1. Ne dovodeći u pitanje druga upravna ili sudska pravna sredstva, svaki ispitanik ima pravo podnijeti pritužbu nadzornom tijelu, osobito u državi članici u kojoj ima uobičajeno boravište, u kojoj je njegovo radno mjesto ili mjesto navodnog kršenja, ako ispitanik smatra da obrada osobnih podataka koja se odnosi na njega krši ovu Uredbu. Nadzorno tijelo kojem je podnesena pritužba obavješćuje podnositelja pritužbe o napretku i ishodu pritužbe, uključujući mogućnost pravni lijek na temelju članka 78. Pravo na učinkoviti pravni lijek protiv nadzornog tijela 1. Ne dovodeći u pitanje nijedan drugi upravni ili izvansudski pravni lijek, svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na učinkoviti pravni lijek protiv pravno obvezujuće odluke nekog nadzornog tijela koja se na nju odnosi. Ne dovodeći u pitanje nijedan drugi upravni ili izvansudski pravni lijek svaki ispitanik ima pravo na učinkoviti pravni lijek ako nadzorno tijelo nadležno na temelju članaka 55. Postupci protiv nadzornog tijela vode se pred sudovima države članice u kojoj nadzorno tijelo ima poslovni nastan. Ako je pokrenut postupak protiv odluke nadzornog tijela kojoj je prethodilo mišljenje ili odluka Odbora u okviru mehanizma konzistentnosti, nadzorno tijelo prosljeđuje to mišljenje ili odluku sudu. Pravo na učinkoviti pravni lijek protiv voditelja obrade ili izvršitelja obrade 1. Ne dovodeći u pitanje nijedan dostupan upravni ili izvansudski pravni lijek, uključujući pravo na podnošenje pritužbe nadzornom tijelu na temelju članka 77. Postupci protiv voditelja obrade ili izvršitelja obrade vode se pred sudovima države članice u kojoj voditelj obrade ili izvršitelj obrade ima poslovni nastan. Osim toga, takvi se postupci mogu voditi pred sudovima države članice u kojoj ispitanik ima uobičajeno boravište, osim ako je voditelj obrade ili izvršitelj obrade tijelo javne vlasti neke države članice koje djeluje izvršavajući svoje javne ovlasti. Ispitanik ima pravo ovlastiti neprofitno tijelo, organizaciju ili udruženje, koje je pravilno osnovano u skladu s pravom države članice, u čijem se statutu navode ciljevi od javnog interesa te je aktivno u području zaštite prava i sloboda ispitanika s obzirom na zaštitu njegovih osobnih podataka, da podnesu pritužbu u njegovo ime i da ostvaruju prava iz članaka 77. Države članice mogu predvidjeti da svako tijelo, organizacija ili udruženje iz stavka 1. Ako nadležni sud države članice posjeduje informacije da je postupak u vezi s istim predmetom u smislu procesuiranja od istog voditelja obrade ili izvršitelja obrade u tijeku na sudu druge države članice, mora kontaktirati taj sud u drugoj državi članici kako bi potvrdio postojanje tog postupka. Ako je postupak u vezi s istim predmetom u smislu procesuiranja od istog voditelja obrade ili izvršitelja obrade u tijeku na sudu u drugoj državi članici, svi nadležni sudovi osim suda pred kojim je prvo pokrenut postupak mogu suspendirati svoj postupak. Ako se vodi prvostupanjski postupak, svi sudovi osim suda pred kojim je prvo pokrenut postupak mogu također na zahtjev jedne od stranaka odbiti nadležnost, ako je sud pred kojim je prvo pokrenut postupak nadležan za odlučivanje u predmetnom postupku i ako njegovo pravo dopušta spajanje predmeta. Pravo na naknadu štete i odgovornost 1. Svaka osoba koja je pretrpjela materijalnu ili nematerijalnu štetu zbog kršenja ove Uredbe ima pravo na naknadu od voditelja obrade ili izvršitelja obrade za pretrpljenu štetu. Svaki voditelj obrade koji je uključen u obradu odgovoran je za štetu prouzročenu obradom kojom se krši ova Uredba. Izvršitelj obrade je odgovoran za štetu prouzročenu obradom samo ako nije poštovao obveze iz ove Uredbe koje su posebno namijenjene izvršiteljima obrade ili je djelovao izvan zakonitih uputa voditelja obrade ili protivno njima. Voditelj obrade ili izvršitelj obrade izuzet je od odgovornosti na temelju stavka 2. Ako je u istu obradu uključeno više od jednog voditelja obrade ili izvršitelja obrade ili su u istu obradu uključeni i voditelj obrade i izvršitelj obrade i ako su, u skladu sa stavcima 2. Ako je voditelj obrade ili izvršitelj obrade, u skladu sa stavkom 4. Sudski postupak za ostvarivanje prava na naknadu štete vodi se pred sudovima koji su nadležni prema pravu države članice iz članka 79. Opći uvjeti za izricanje upravnih novčanih kazni 1. Svako nadzorno tijelo osigurava da je izricanje upravnih novčanih kazni u skladu s ovim člankom u pogledu kršenja ove Uredbe iz stavaka 4. Upravne novčane kazne izriču se uz mjere ili umjesto mjera iz članka 58. Pri odlučivanju o izricanju upravne novčane kazne i odlučivanju o iznosu te upravne novčane kazne u svakom pojedinom slučaju dužna se pozornost posvećuje sljedećem: a prirodi, težini i trajanju kršenja, uzimajući u obzir narav, opseg i svrhu obrade o kojoj je riječ kao i broj ispitanika i razinu štete koju su pretrpjeli; b ima li kršenje obilježje namjere ili nepažnje; c svakoj radnji koju je voditelj obrade ili izvršitelj obrade poduzeo kako bi ublažio štetu koju su pretrpjeli ispitanici; d stupnju odgovornosti voditelja obrade ili izvršitelja obrade uzimajući u obzir tehničke i organizacijske mjere koje su primijenili u skladu s člancima 25. Ako voditelj obrade ili izvršitelj obrade za istu ili povezane obrade namjerno ili iz nepažnje prekrši nekoliko odredaba ove Uredbe ukupan iznos novčane kazne ne smije biti veći od administrativnog iznosa utvrđenog za najteže kršenje. Za kršenja sljedećih odredaba, u skladu sa stavkom 2. Za kršenja sljedećih odredaba, u skladu sa stavkom 2. Za nepoštovanje naredbe nadzornog tijela iz članka 58. Ne dovodeći u pitanje korektivne ovlasti nadzornih tijela iz članka 58. Na izvršavanje ovlasti nadzornog tijela u skladu s ovim člankom primjenjuju se odgovarajuće postupovne zaštitne mjere u skladu s pravom Unije i pravom države članice, uključujući učinkoviti pravni lijek i pravilno postupanje. Ako pravnim sustavom države članice nisu predviđene upravne novčane kazne, ovaj se članak može primjenjivati na način da novčanu kaznu pokreće nadležno nadzorno tijelo, a izriču je nadležni nacionalni sudovi pritom osiguravajući da su ta pravna sredstva učinkovita i imaju istovrijedan učinak kao i upravne novčane kazne koje izriču nadzorna tijela. U svakom slučaju novčane kazne koje se izriču moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće. Te države članice najkasnije do 25. Države članice utvrđuju pravila o ostalim sankcijama koje se primjenjuju na kršenja odredaba ove Uredbe, te poduzimaju sve potrebne mjere kako bi se osigurala njihova provedba. Te sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće. Svaka država članica priopćuje Komisiji odredbe svojih zakona koje je donijela u skladu sa stavkom 1. Odredbe u vezi s posebnim situacijama obrade Članak 85. Obrada i sloboda izražavanja i informiranja 1. Države članice zakonom usklađuju pravo na zaštitu osobnih podataka u skladu s ovom Uredbom s pravom na slobodu izražavanja i informiranja, što uključuje obradu u novinarske svrhe i svrhe akademskog, umjetničkog ili književnog izražavanja. U vezi s obradom koja se obavlja u novinarske svrhe ili u svrhe akademskog, umjetničkog ili književnog izražavanja, države članice predviđaju izuzeća ili odstupanja od poglavlja II. Svaka država članica Komisiji priopćuje odredbe svojih zakona koje je donijela u skladu sa stavkom 2. Obrada i javni pristup službenim dokumentima Tijelo javne vlasti, javno ili privatno tijelo može otkriti osobne podatke iz službenih dokumenata koje posjeduje to tijelo javne vlasti ili to tijelo u svrhu obavljanja zadaće u javnom interesu u skladu s pravom Unije ili pravom države članice koje se primjenjuje na to tijelo javne vlasti ili to tijelo kako bi se uskladio javni pristup službenim dokumentima s pravom na zaštitu osobnih podataka u skladu s ovom Uredbom. Obrada nacionalnog identifikacijskog broja Države članice mogu dodatno utvrditi posebne uvjete za obradu nacionalnog identifikacijskog broja ili bilo kojeg drugog identifikatora opće primjene. U tom se slučaju nacionalni identifikacijski broj ili bilo koji drugi identifikator opće primjene upotrebljava samo uz primjenu odgovarajućih zaštitnih mjera u pogledu prava i sloboda ispitanika u skladu s ovom Uredbom. Obrada u kontekstu zaposlenja 1. Države članice mogu zakonom ili kolektivnim ugovorima predvidjeti preciznija pravila s ciljem osiguravanja zaštite prava i sloboda u vezi s obradom osobnih podataka zaposlenika u kontekstu zaposlenja, osobito za potrebe zapošljavanja, izvršavanja ugovora o radu, što uključuje ispunjavanje zakonski propisanih obveza ili obveza propisanih kolektivnim ugovorima, za potrebe upravljanja, planiranja i organizacije rada, jednakosti i različitosti na radnome mjestu, zdravlja i sigurnosti na radu, zaštite imovine poslodavca ili klijenta i za potrebe ostvarenja i uživanja prava i koristi iz radnog odnosa, na individualnoj ili kolektivnoj osnovi, te za potrebe prestanka radnog odnosa. Ta pravila uključuju prikladne i posebne mjere za zaštitu ljudskog dostojanstva ispitanika, njegovih legitimnih interesa i temeljnih prava, posebno u odnosu na transparentnost obrade, prijenos osobnih podataka unutar grupe poduzetnika ili grupe poduzeća koja se bave zajedničkom gospodarskom djelatnošću i sustavâ praćenja na radnom mjestu. Svaka država članica priopćuje Komisiji te odredbe svojih zakona koje je donijela u skladu sa stavkom 1. Zaštitne mjere i odstupanja vezano za obradu u svrhe arhiviranja u javnom interesu, u svrhe znanstvenog ili povijesnog istraživanja ili u statističke svrhe 1. Na obradu u svrhe arhiviranja u javnom interesu, u svrhe znanstvenog ili povijesnog istraživanja ili u statističke svrhe primjenjuju se odgovarajuće zaštitne mjere u skladu s ovom Uredbom u pogledu prava i sloboda ispitanika. Tim zaštitnim mjerama osigurava se da su na snazi tehničke i organizacijske mjere, posebno kako bi se zajamčilo načelo smanjenja količine podataka. Te mjere mogu uključivati pseudonimizaciju, pod uvjetom da se te svrhe mogu postići na taj način. Ako se te svrhe mogu postići daljnjom obradom koja ne dopušta ili više ne dopušta identifikaciju ispitanika, te se svrhe postižu na taj način. Ako se osobni podaci obrađuju u svrhe znanstvenog ili povijesnog istraživanja ili u statističke svrhe, pravom Unije ili pravom države članice mogu se predvidjeti odstupanja od prava navedenih u člancima 15. Ako se osobni podaci obrađuju u svrhe arhiviranja u javnom interesu, pravom Unije ili pravom države članice mogu se predvidjeti odstupanja od prava navedenih u člancima 15. Ako obrada navedena u stavcima 2. Države članice mogu donositi posebna pravila za utvrđivanje ovlasti nadzornih tijela iz članka 58. Ta se pravila primjenjuju samo na osobne podatke koje je voditelj obrade ili izvršitelj obrade dobio kao rezultat, ili primio tijekom aktivnosti koja je obuhvaćena obvezom tajnosti. Svaka država članica priopćuje Komisiji pravila donesena na temelju stavka 1. Postojeća pravila o zaštiti podataka crkava i vjerskih udruženja 1. Ako crkve i vjerska udruženja ili zajednice u državi članici primjenjuju, u vrijeme stupanja na snagu ove Uredbe, sveobuhvatna pravila u pogledu zaštite pojedinaca s obzirom na obradu, ta postojeća pravila mogu se i dalje primjenjivati pod uvjetom da se usklade s ovom Uredbom. Crkve i vjerska udruženja koje primjenjuju sveobuhvatna pravila u skladu sa stavkom 1. Delegirani akti i provedbeni akti Članak 92. Izvršavanje delegiranja ovlasti 1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 12. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 12. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Odluka o opozivu počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću. Delegirani akt donesen na temelju članka 12. Taj se rok produljuje za tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe EU br. Pri upućivanju na ovaj stavak, primjenjuje se članak 5. Pri upućivanju na ovaj stavak, primjenjuje se članak 8. Završne odredbe Članak 94. Upućivanja na direktivu koja je stavljena izvan snage tumače se kao upućivanja na ovu Uredbu. Upućivanja na Radnu skupinu o zaštiti pojedinaca s obzirom na obradu osobnih podataka osnovanu člankom 29. Odnos s prethodno sklopljenim sporazumima Međunarodni sporazumi koji uključuju prijenos osobnih podataka trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama koje su države članice sklopile prije 24. Izvješća se javno objavljuju. U okviru ocjena i preispitivanjâ iz stavka 1. Komisija osobito ispituje primjenu i funkcioniranje: a poglavlja V. Za potrebe stavka 1. Komisija može zatražiti informacije od država članica i nadzornih tijela. Pri obavljanju ocjena i preispitivanjâ iz stavka 1. Komisija uzima u obzir stajališta i nalaze Europskog parlamenta, Vijeća te drugih relevantnih tijela ili izvora. Komisija prema potrebi podnosi odgovarajuće prijedloge s ciljem izmjene ove Uredbe, posebno uzimajući u obzir razvoj informacijske tehnologije te s obzirom na napredak informacijskog društva. Preispitivanje drugih akata Unije o zaštiti podataka Komisija prema potrebi podnosi zakonodavne prijedloge s ciljem izmjene drugih pravnih akata Unije o zaštiti osobnih podataka kako bi se osigurala jedinstvena i dosljedna zaštita pojedinaca s obzirom na obradu. To se osobito odnosi na pravila u vezi sa zaštitom pojedinaca u pogledu obrade koju obavljaju institucije, tijela, uredi i agencije Unije te pravila u vezi sa slobodnim kretanjem takvih podataka. Stupanje na snagu i primjena 1. Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije. Primjenjuje se od 25. Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama. Sastavljeno u Bruxellesu 27.
  86. UFEU-a, dok bi nacionalna statistika trebala biti i u skladu s pravom države članice. Kod nas je varijacija fetiš masaže puno, a odabira nije malo: lateks, čipka, stopala i dlanovi, crveni nokti i šminka za usne, zavodljiv donji veš, različite uniforme, igranje ulogaidr. Between 37 godina, dugu crnu kosu, velike grudi, tatoo, piercing i dosta slobodnog vremena. Voditelj obrade koji obrađuje osobne podatke trebao bi navesti ovlaštene osobe u okviru istog voditelja obrade. Odbor daje mišljenje o predmetu koji je zaprimio ako već nije dao mišljenje o istoj stvari. Opća načela za prijenos osobnih podataka unutar grupe poduzetnika određenom poduzetniku koje se nalazi u trećoj zemlji ostaju nepromijenjena. Trebalo erotske masaze varazdin biti moguće povjeriti nadzor takvih radnji obrade podataka posebnim tijelima u okviru pravosudnog sustava države članice, koja bi posebno trebala osigurati sukladnost s pravilima ove Uredbe, promicati svijest djelatnika u pravosuđu s o njihovim obvezama na temelju ove Uredbe i rješavati pritužbe u vezi s takvom obradom osobnih podataka. Rekla sam da sam nimfomanka, ali ne mogu biti sigurna dok ne isprobam sve momke. Takve vrste postupaka obrade mogu biti osobito one koje uključuju upotrebu novih tehnologija ili one koje su nove vrste i s obzirom na koje voditelj obrade još nije proveo procjenu učinka na zaštitu podataka ili za koje je procjena učinka na zaštitu podataka postala potrebna s obzirom na vrijeme koje je erotske masaze varazdin od prvotne obrade.
  87.  
  88.  
  89.  
  90.  
  91.  
  92.